Linkovi

Kontrola klimatskih promena - bezbednosni imperativ


Američki predsednik održao je konferenciju za novinare na kraju posete Parizu, 1. decembra 2015.
Američki predsednik održao je konferenciju za novinare na kraju posete Parizu, 1. decembra 2015.

Američki predsednik Barak Obama izjavio je da je suzbijanje efekata klimatskih promena “ekonomski i bezbednosni imperativ sa kojim se sada treba suočiti”.

Obama je razgovarao sa novinarima na klimatskom samitu UN nadomak Pariza, gde oko 180 okupljenih svetskih lidera nastoji da se dogovori o čvrstim merama odgovora na globalno zagrevanje. Oni se nadaju da će rast temperature na svetu narednih godina uspeti da održe na nivou ne većem od 2 Celzijusova stepena

Pred povratak u Vašington, predsednik je izjavio da su se on i ostali lideri na samitu dogovorili da je kontrola klimatskih promena najvažnije pitanje sa kojim se suočava cela planeta.

"Taj jedan trend – klimatske promene – utiče na sve trendove. Ako pustimo svet da nastavi da se zagreva ovom brzinom, ako se nivo mora bude podizao tako brzo kao što je danas slučaj, vremenske prilike nastave da se menjaju na neočekivane načine, onda ćemo uskoro morati da odvajamo sve više ekonomskih i vojnih resursa ne za stvaranje većih mogućnosti za naše gradjane već za adaptiranje na različite posledice promenjene planete.”

Agencija UN za klimu navodi da će prosečne temperature na svetu porasti za jedan stepen do kraja 2015. Naučnici navode da bi rast od još jednog stepena u narednim godinama mogao da dovede do potencijalno katastrofalnih globalnih posledica.

Američki zvaničnici saopštili su da se 73 američkih korporacija obavezalo da podrži korake u domenu reagovanja na klimatske promene, s ciljem da smanje otpuštanje štetnih gasova za čak 50 procenata, potrošnju vode za 80% i koriste stoprocentno obnovljive izvora energije.

Obama kaže da je uveren da se kriza može odvratiti.

"Zaista mislim da možemo da rešimo ovaj problem. Da ste pre samo dve godine rekli ljudima da će se 180 zemalja pojaviti na konferenciji u Parizu sa vrlo ambicioznim ciljevima za smanjenje emisije ugljenika – većina ljudi bi rekla – “Ludi ste, to je obično maštanje.” Pa opet – eto nas ovde, to se već dogodilo. I pre nego što se potpiše sporazum, ovaj skup se dogodio.”

SAD su obećale da će smanjiti otpuštanje gasova i do 28% do 2025. dok je Kina postavila cilj da njena emisija ugljendioksida dostigne maksimalni nivo pre 2030.

Obama je takodje održao odvojene razgovore o “hitnoj pretnji” klimatskih promena sa indijskim premijerom Narendrom Modijem. Američki predsednik je istakao rad Indije na partnerstvu u domenu solarne energije kako bi se zemljama u razvoju ponduila priuštiva čista energija.

Francuski predsednik Fransoa Oland objavio je da će Francuska u naredne četiri godine izdvojiti 2,1 milijardu dolara za pomoć afričkim zemljama da razviju izvore obnovljive energije i zamenu fosilnih goriva.

Američki predsednik se na marginama samita takodje sastao sa liderima pet malih ostrvskih država Atlantika i Pacifika pogodjenih klimatskim promenama, podsećajući da su one ugrožene zbog rasta nivoa mora.

“Ja sam dečak sa ostrva”, rekao je Obama, podsećajući na detinjstvo provedeno na Havajima i u Indoneziji. “Poznajem njihovu lepotu ali razumem i koliko su ranjiva.”

Američki lider je poručio da ostrvske zemlje možda nemaju najveću populaciju ili najjaču vojsku ali imaju “pravo na dostojanstvo i osećaj mesta kome pripadaju.” Obama je dodao da samit u Parizu ne može da samo služi “interesima najmoćnijih zemalja.”

Nekoliko šefova vlada koji prisustvuju klimatskom samitu juče je podržalo mere zaštite i obnavljanja šuma. Britanija i Norveška su objavile da će proširiti partnerstvo za očuvanje brazilskih prašuma, a Britanija, Nemačka i Norveška objavile su da nameravaju da izdvoje milijardu dolara goidšnje u narednih pet godina kao podsticaj zemljama da sprovode ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova koje su postavile Ujedinjene nacije.

Kolumbija je objavila da će primenjivati planove za takozvani “zeleni rast” uz pomoć Britanije, Nemačke i Norveške.

Američki milijarder Bil Gejts, osnivač Majkrosofta, objavio je planove da se udruži sa 19 vlada I 28 milijardera iz 10 zemalja da bi stvorili koaliciju privatno i javnog sektora vrednu više milijardi dolara koja će finansirati istraživanja u oblasti čiste i obnovljive energije. Vlade uključene u Gejtsovu inicijativu sve su obećale da će udvostručiti potrošnju I ulaganja u istraživanja izvora čiste energije u narednih pet godina.

XS
SM
MD
LG