Danas je i zvanično na snagu stupio mehanizam stavljanja van snage bezviznog režima sa zemljama Zapadnog Balkana čiji gradjani u velikoj mjeri zloupotrebljavaju povlasticu putovanja prostorom Šengena bez viza. Posljednji podaci evropske agencije za kontrolu spoljnih granica, FRONTEX-a, ukazuju da je i dalje veliki broj lažnih azilanata iz regiona, medju kojima je najviše onih iz Srbije, što mogućnost aktiviranja zaštitnog mehanizma čini realnijom.
Dvije su ključne destinacije lažnih azilanata iz Srbije - Njemačka i
Švedska - prema Frontex-u. Tokom prošle godine je u Njemačkoj azil tražilo gotovo 13 hiljada ljudi iz regiona, a pola njih je stiglo iz Srbije. Ukupno, u evropskim zemljama je tokom prošle godine iz Srbije bilo 8 hiljada zahtjeva za azilom - po broju zahtjeva slijedi je Makedonija sa četiri hiljade dok im se i BiH sa dvije i po hiljade ozbiljno približava.
Izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon, kaže:
"Od današnjeg dana nije potrebno da pravimo paniku - svi smo znali da taj mehanizam stupa na snagu, svi znamo kakav je dogovor, sa druge strane činimo sve da ne bude aktiviran. Za Srbiju i Makedoniju su posljednji brojevi azilanata bili visoki, najviše se pominje Srbija, čule su se izjave iz Njemačke, Velike Britanije, Švedske i to su zemlje koje bi mogle tražiti aktiviranje mehanizma za privremenu suspenziju. Ja se nadam da do toga neće doći jer će to biti veliki korak natrag za jednu ili više zemalja Zapadnog Balkana.
Svi znamo da situacija u Uniji nije najbolja- puno je neke nacionalisticcke, populističke retorike premma imigrantima, azilantima, osobito u zemljama kao što je Njemačka ili Švedska. U svakom slučaju, do danas niti jedna zemlja Unije nije tražila suspenziju ili aktiviranje ovog mehanizma, a ja se nadam sa to neće nikada ni desiti."
Od danas je, dakle, i formalno u funkciji mehanizam suspenzije ili kako to vole u Briselu da kažu, zaštite šengenskog prostora.To znači da je i realna opcija da neka od evropskih država pokrene proceduru stavljanja van snage bezviznog režima, a cijeli proces bi mogao biti okončan za manje od tri mjeseca. Medjutim, vraćanje u milost Šengena bi moglo trajati znatno duže.
Dvije su ključne destinacije lažnih azilanata iz Srbije - Njemačka i
Švedska - prema Frontex-u. Tokom prošle godine je u Njemačkoj azil tražilo gotovo 13 hiljada ljudi iz regiona, a pola njih je stiglo iz Srbije. Ukupno, u evropskim zemljama je tokom prošle godine iz Srbije bilo 8 hiljada zahtjeva za azilom - po broju zahtjeva slijedi je Makedonija sa četiri hiljade dok im se i BiH sa dvije i po hiljade ozbiljno približava.
Izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon, kaže:
"Od današnjeg dana nije potrebno da pravimo paniku - svi smo znali da taj mehanizam stupa na snagu, svi znamo kakav je dogovor, sa druge strane činimo sve da ne bude aktiviran. Za Srbiju i Makedoniju su posljednji brojevi azilanata bili visoki, najviše se pominje Srbija, čule su se izjave iz Njemačke, Velike Britanije, Švedske i to su zemlje koje bi mogle tražiti aktiviranje mehanizma za privremenu suspenziju. Ja se nadam da do toga neće doći jer će to biti veliki korak natrag za jednu ili više zemalja Zapadnog Balkana.
Svi znamo da situacija u Uniji nije najbolja- puno je neke nacionalisticcke, populističke retorike premma imigrantima, azilantima, osobito u zemljama kao što je Njemačka ili Švedska. U svakom slučaju, do danas niti jedna zemlja Unije nije tražila suspenziju ili aktiviranje ovog mehanizma, a ja se nadam sa to neće nikada ni desiti."
Od danas je, dakle, i formalno u funkciji mehanizam suspenzije ili kako to vole u Briselu da kažu, zaštite šengenskog prostora.To znači da je i realna opcija da neka od evropskih država pokrene proceduru stavljanja van snage bezviznog režima, a cijeli proces bi mogao biti okončan za manje od tri mjeseca. Medjutim, vraćanje u milost Šengena bi moglo trajati znatno duže.
