Linkovi

NATO Rusiji: Povucite trupe iz Ukrajine


Predsednik Barak Obama, britanski premijer Dejvid Kameron i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen na prvoj sesiji NATO samita posvećenoj Avganistanu i Islamskoj državi
Predsednik Barak Obama, britanski premijer Dejvid Kameron i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen na prvoj sesiji NATO samita posvećenoj Avganistanu i Islamskoj državi

Lideri 28 zemalja, članica američko-evropske vojne alijanse, počeli su razgovore o nizu pitanja na ovogodišnjem samitu u Njuportu u Velsu, za koji se očekuje da će biti najteži od kraja Hladnog rata.

U Velsu je danas počeo, kako se ocjenjuje, jedan od najvažnijih samita NATO-a poslednjih decenija, dok se lideri zemalja članica suočavaju sa brojnim izazovima, prije svega ruskom vojnom intervencijom u Ukrajini i usponom ekstremista iz Islamske države u Iraku i Siriji.

Lideri 28 zemalja, članica američko-evropske vojne alijanse, počeli su razgovore o nizu pitanja na ovogodišnjem samitu u Njuportu u Velsu, za koji se očekuje da će biti najteži od kraja Hladnog rata.

„Samit NATO-a, ovdje u Velsu, biće jedan od najvažnijih u istoriji Alijanse. Ključni samit u ključno vrijeme. Suočeni smo sa dramatičnom promjenom bezbjednosne situacije. Na istoku, Rusija napada Ukrajinu. Na jugoistoku vidimo uspon terorističke organizacije koja se naziva "Islamska država" i koja je počinila strašne zločine. Na jugu - nasilje, nesigurnost, nestabilnost“, poručio je Anders Fog Rasmusen.

„Ruske snage su nelegalno ušle u Ukrajinu. Prijetnja od esktremnih islamista porasla je i poprimila novi oblik u Iraku i Siriji. To su samo dvije od prijetnji s kojima se suočavamo. Naredna dva dana moraćemo ponovo da osnažimo i re-fokusiramo ovu alijansu kako bi mogla da se izbori sa novim prijetnjama“, kaže britanski premijer Dejvid Kameron.

Glavno pitanje na dnevnom redu – kriza u Ukrajini. Alijansa je već nagovijestila da će osnažiti podršku toj zemlji, te poboljšati odbranu protiv Rusije.

Pozivamo Rusiju da povuče trupe iz Ukrajine, da zaustavi protok oružja i boraca i prestane da finansira separatiste. Pozivamo Rusiju da se okrene od sukoba i krene putem mira“, rekao je Rasmusen.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sastao se sa Rasmusenom, predsjednikom Barakom Obamom, britanskim premijerom, te drugim ključnim liderima, dok se Kijev i pobunjenici približavaju mogućem dogovoru o prekidu vatre. Porošenko je najavio da će, ukoliko se na sjutrašnjim razgovorima u Minsku potpiše mirovni sporazum, narediti prekid vatre na istoku zemlje.

„Ukrajina želi mir. Ukrajina nikada nije željela rat i umorna je od njega. Uradićemo sve što je moguće kako bi donijeli mir našoj zemlji“.

Kijev takođe želi da se pridruži alijansi, što bi moglo da izazove podjele u NATO-u. Članstvo bi obavezalo ostale zemlje da brane ukrajinsku vojsku što savez ne želi da radi. Predsjednik Barak Obama poručio je da bi vrata za nove članice trebalo da budu otvorena, ali se Francuska i Njemačka protive prijemu Ukrajine.

Lideri Sjevernoatlantskog saveza razgovaraće i o borbi protiv fundamentalističke grupe, Islamska države, koja predstavlja novu prijetnju na južnoj granici NATO-a. Diplomate, kako prenosi Rojters, navode da je malo vjerovatno da će cjelokupna alijansa ispratiti primjer Sjedinjenih Država i narediti vojne udare na Islamsku državu, iako će naredna dva dana sve opcije biti na stolu. Očekuje se međutim da će američki i britanski lider pokušati da na marginama samita pridobiju podršku za međunarodnu akciju protiv pripadnika te ekstremističke organizacije.

Prvog dana samita, NATO je odao počast oružanim snagama svih zemalja koje su se borile u Avganistanu, u okviru ISAF misije. Međunarodne operacije u toj zemlji trebalo bi da se okončaju za četiri mjeseca i Alijansa čeka da Kabul konačno proglasi pobjednika predsjedničkog izbora, da bi bio potpisan sporazum o nastavku saradnje. U suprotnom, vjerovatno će morati da povuče sve snage ove godine i odustane od planova za obuku avganistanskih snaga.

U Njuportu su se danas okupili i demonstranti koji su protestovali protiv NATO samita i tražili nuklearno razoružanje i okončanje, kako navode, zapadne imperijalističke spoljne politike. Njihovu protestnu šetnu zasutavile su međutim policijske barikade i jake mjere obezbjeđenja.

XS
SM
MD
LG