Linkovi

NATO pospešuje prisustvo u Istočnoj Evropi


Vojne vežbe NATO-a u Baltičkom moru, 17. juni, 2015.
Vojne vežbe NATO-a u Baltičkom moru, 17. juni, 2015.

Dok stižu izveštaji da Vašington razmatra slanje vojnika u istočno evropske i baltičke države, kako bi se suprostavio bilo kakvoj eventualnoj agresiji Rusije, jedna nova anketa nagoveštava da su mnogi u zapadnoj Evropi nevoljni da pošalju svoje vojnike da brane istočnoevropske članice NATO-a.

Bela kuća je početkom nedelje saopštila daje to razmeštanje - o kojem je najpre pisao uticajni dnevnik Njujork Tajms – tek u ranim fazama planiranja.

NATO je već znatno intenzivirao obuku svojih istočnih saveznika, koji su svojevremno bili deo sovjetske sfere uticaja, pa čak i bivših sovjetskih država, koje nisu članice NATO-a.

Ukoliko plan SAD postane realnost to će odgovor na novu rusku čvrstorukašku politiku podići na jedan drugačiji nivo.

“Mislim da je jasno da smo u situaciji ‘milo za drago’”.

Malkolm Čalmers je direktor istraživačkog sektora na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe.

“Korak po korak, intenzivira se prisustvo NATO-a u Poljskoj i baltičkim republikama, Rumuniji… na granici sa Rusijom. Mislim da će se to nastaviti, ukoliko ne zavlada osećaj da je Rusija obustavila agresiju”.

Ta “agresija” obuhvata prošlogodišnju rusku aneksiju Krima, podršku Moskve pobunjenicima u istočnoj Ukrajini i letove ruskih vojnih aviona, dizajniranih da ispituju odbrambene kapacitete NATO-a.

Pa ipak, prema novoj studiji istraživačkog centra Pju, manje od polovine građana u zapadnim članicama saveza veruje da bi njihove zemlje trebalo da krenu u rat protiv Rusije da bi odbranile istočne saveznice.

“To ponovo naglašava važnost toga da zapadne vlade svojim građanima na uverljiv način objasne šta čine jer, na kraju krajeva, demokratske zemlje ne žele da idu u rat bez podrške naroda”.

Međutim, Čalmers navodi da bi javno mnjenje moglo vrlo brzo da se promeni, ukoliko Rusija zapravo napadne neku članicu NATO-a. Istovremeno lideri severnoatlanskog saveza bi osećali značajan pritisak da ispune najosnovniji postulat saveza – zajedničku odbranu - kaže Pavel Svidlicki iz istraživačke grupe “Otvorena Evropa”.

“Da bi se održala bilo kakav oblik kredibiliteta, morao bi da postoji odgovor. Mislim da bi iz tog razloga Rusija ipak bila veoma oprezna u provociranju NATO-a”.

Svidlicki smatra da su potezi Rusije imali negativan efekat, jer su učvrstili anti-ruska osećanja u istočnoj Evropi, i naterali neke zemlje, koje nisu članice NATO-a, poput Finske, da razmotre pridruživanje savezu.

Pa ipak, stručnjaci očekuju da Rusija nastavi da testira NATO provokativnim potezima, i očekuju da severnoatlanski savez nastavi da odgovara. Međutim, oni takođe navode da ni jedna strana ne želi da obnovljeno rivalstvo eskalira u rat.

XS
SM
MD
LG