Linkovi

Ključni samit za evro i proširenje


Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi
Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi

Šefovi diplomatija NATO zemalja danas iz Brisela poručili kako osudjuju nedavno nasilje na sjeveru Kosova pritiv snaga KFOR-a, koje su na terenu kako bi osigurale stabilnost i miran život svim stanovnicima Kosova. Poručuje se, uz to, da aktuelna kriza traži umjerenost i dijalog kako bi se našlo održivo rješenje. Tek par sati nakon skupa u sjedištu NATO, u Brisel počeli pristizati šefovi država ili vlada EU, na zimski samit, ovaj put posvećen budućnosti eura i proširenja, samit koji bi trebao dati i odgovor na pitanje da li će sutra Srbija dobiti status kandidata i tako otvoriti vrata za završne pregovore o prijemu .

Ministri su u zaključcima dvodnevnog skupa osudili nasilje kakvo se vidjelo na sjeveru Kosova protiv pripadnika KFOR jedinica. Podržavamo KFOR, poručuju s tim u vezi, naglašavajući kako te snage na terenu djeluju nepristrasno, dajući doprinos slobodi kretanja i bezbjednom životu za sve stanovnike Kosova. Vojne snage djeluju koordinirano sa evropskom civilnom misijom, poručuju danas iz Brisela ministri, koji pozivaju sve strane da pokažu uzdržanosti u punoj mjeri saradjuju sa svim medjunarodnim faktorima na terenu kako bi se obezbijedila sloboda kretanja i uklonile sve preostale blokade.

"Uvjeravam vas da je KFOR spreman da nastavi sa provodjenjem mandata UN-a, na način koji se ne dovodi u vezu sa pitanjem statusa Kosova te ne uzimajući ničiju stranu. Mi smo tamo da zastitimo sve stanovnike Kosova", kazao je generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen.

Sadašnja kriza traži uzdržanost i dijalog kako bi se našlo održivo političko rješenje, uvjereni su ministri spoljnih poslova NATO. Oni podržavaju sporazum Beograda i Prištine o integrisanom upravljanju granicom, pozivajući obje strane da sada i primjene dogovoreno. Taj bi sporazum trebao promovisati slobodu kretanja na sjeveru Kosova, kaže se, izmedju ostalog, u zaključima skupa, uz poziv i Beogradu i Prištini da, uz posredovanje EU, nastave sa dijalogom kako bi se došlo do održivog rješenja.

A tek nekoliko sati nakon završetka skupa u briselskom sjedištu NATO, u centar evropskih institucije su počeli pristizati i šefovi država ili vlada EU, na redovni zimski samit. Medjutim, na ovom samitu neće biti tema koje su "redovne": prva od njih je kriza, a potom i pitanje proširenja, koje je, kao što to često biva sa Zapadnim Balkanom, još dobrim dijelom otvoreno zbog neizvjesne sudbine aplikacije Srbije. Prije svega, šta će se desiti sa eurom?

"Samit koji počinje večeras je zaista ključni. Ono što očekujem je da šefovi vlada ne dolaze govoreći šta ne mogu, već šta mogu da urade za Evropu. Cijeli svijet nas gleda i očekuje od nas ne još više nacionalnih problema, veće evropska rješenja. U srcu krize je problem povjerenja i kredibiliteta- zato naša Komisija traži više discipline. Iznimno je važno da svi zajedno podržimo euro. Vjerujem da je to moguće i moj je apel da pokažemo opredijeljenje našoj valuti", kazao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

U ovom svjetlu će se poosebno razgovarati o francusko-njemačkom prijedlogu-pismu koje je na adresu predsjednika Evropskog savjeta stiglo iz Berlina i Pariza. Traže se izmjene Lisabonskog sporazuma koje bi dopustile rekonstrukciju euro-zone, oštrija pravila fiskalne politike gdje bi limit deficita nacionalnih budžeta bio ograničen na 3 posto bruto-nacionalnog dohotka i to bi bilo zlatno pravilo nacionalnih ustava. Ukoliko se sporazum o promjenama ne može postići na nivou 27, predlagači bi bili spremni prihvatiti i soluciju da eurozona ide dalje u promjene bez ostatka evropskog društva.

Kada je riječ o proširenju, već se uveliko sprema sporazum o pridruženju koji će sutra ujutro potpisati evropski lideri sa jedne i predstavnici Hrvatske sa druge strane, čime će ta zemlja uklonti i sve formalne prepreke evropskom članstvu. Tačno 1. jula 2013. godine, Hrvatska će postati 28. članica EU. Vjeruje se, takodje, da će se odrediti i datum započetak završnih pregovora sa Crnom Gorom. Nezvanično, poregovori bi trebali početi sredinom naredne godine a njihovo trajanje odrediće uspješnost otvaranja i zatvaranja poglavlja koja budu pregovarana, ukazuje se u Briselu.

Konačno, najviše nepoznanice je u pitanju šta će biti sa aplikacijom Srbije? Skup ministara spoljnih poslova EU, sa početka ove sedmice, je na neki način otvorio prostor pozitivnoj odluci evropskih lidera. Ograde još uvijek ima Njemačka, koja, u situaciji kada su nedavno na sjeveru Kosova napadnuti njihovi vojnici u sastavu KFOR-a, ne smatra da su se stvorili uslovi da se Srbiji, koju smatra dobrim dijelom odgovornom za to, da status kandidata. Tada je, medjutim, rečeno i da je svaki dan i sat sada igra veliku ulogu. Uklanjanje barikada, sporazum sa Prištinom granici i dobra volja kakvu iskazuje Beograd, mogli bi, zajedno sa stavom većine evropskih članica i preporukom EK, prevagnuti i donijeti dobre vijesti Beogradu.

XS
SM
MD
LG