Linkovi

Novo istraživanje moždanih ćelija


Ljudski mozak je najkompleksniji mehanizam u poznatom univerzumu ali genetske greške, povrede i bolesti mogu da poremete njegove funkcije.

Nedavna istraživanja pokazala su da mozak može da proizvede nove nervne ćelije - neurone. Normalne aktivnosti mozga su rezultat neurona povezanih u složenu mrežu, a istraživači se trude da shvate kako se to događa.

Koristeći snažne mikroskope i aparate za snimanje, Amina Kutub može da posmatra ćelije mozga u staklenoj posudi i veze koje one međusobno prave.

Posmatramo kako neuronski preci, koji su zapravo ćelije koje mogu da se regenerišu u mozgu, stvaraju aktivnu neuronsku mrežu.”

Ćelije mozga spajaju se međusobno putem hemijskih i električnih signala i koriste različite proteine za stimulisanje rasta. Tim istraživača i tehničara na univerzitetu Rajs kombinuje polja kao što su biologija, elektroinženjering i nano tehnologija kako bi otkrio misterije načina na koji se to događa.

“Na svaku pojedinačnu ćeliju utiču sve susedne ćelije u okruženju. Zato mi pokušavamo da ustanovimo kako na tu pojedinačnu ćeliju, kada postane električno aktivni neuron, utiču grupe ćelija.”

U laboratoriji nalazi se delo apstraktne umetnosti koje je sastavljeno od slika neuronskih mreža koje prikazuju njihovu kompleksnost.

One formiraju veoma razrađene i lepe strukture i različite mrežne strukture I u vezi su sa onim što rade, njihovom funkcijom. Pokušavamo da shvatimo koji su to hemijski signali koji vode do određene strukture i obrnuto, kako te hemijske strukture vode do električnih signala koje dobijete kada imate aktivne neurone.”

Istraživanje univerziteta Rajs finansirano je delom iz Inicijative za proučavanje mozga, projekta predsednika Obame vrednog 300 miliona dolara, koji je napravljen posle projekta o ljudskom genomu.

Ta inicijativa nam omogućava, na neki način, bolje istraživanje. To je bazična nauka ali nam otvara velika vrata ka boljem razumevanju mozga.”

Kao i mnogi drugi ljudi širom sveta, Amina Kutub je videla kako moždani udar ili bolesti kao što je Alchajmerova bolest, mogu da poremete funkcije mozga. Zato se ona nada da će ovo istraživanje jednog dana omogućiti bolji tretman.

“Razumemo mehanizam na osnovu kojeg te ćelije mogu ponovo da porastu i sa tim saznanjem možemo da pronađemo bolje lekove i bolje mete, iz rada na bazičnoj nauci.”

Za sada, tim istraživača je fokusiran na razvijanje dinamičnog kompjuterskog modela koji će moći da im pomogne da analiziraju interakciju u najkompleksnijem mehanizmu na svetu.

XS
SM
MD
LG