U prvom planu će biti i evropske integracije, poboljšanje ekonomske situacije, kao i smirivanje tenzija na domaćoj političkoj sceni.
Budući da je Filip Vujanović predsjednik Crne Gore u trećem mandatu u dva različita državna aranžmana, pitali smo ga kako se osjeća u situaciji kada, između ostalog, mora da dokazuje da je njegova izborna pobjeda u aprilu bila regularna:
“Mislim da je to vrijeme dokazivanja prošlo i osjećam ga kao vrijeme koje je značajno iza mene i koje je, sa asprekta aktuelnosti, arhivirano. Ali, osjećam posebnu odgovornost pred izazovima koji nas očekuju, a posebno prema onim strateškim ciljevima koje ima Crna Gora. To su evropske i NATO integracije, kao i potreba da afirmišem prirodne i ekonomske resurse Crne Gore. U tom smislu ovaj mandat vrednujem kao vrlo značajan i nadam se da ću uspjeti da afirmišem naše integracione ciljeve i da pomognem da se naši resursi valorizuju kako bi se obezbijedio bolji ekonomski ambijent i veći kvalitet života naših građana”.
Vujanović je izričit kada su u pitanju njegova očekivanja na spoljno političkom planu:
“Očekujem da u ovom mandatu Crna Gora postane članica NATO-a. Nadam se da će samit 2014. godine biti samit proširenja, a doživljavam izvjesnim ono što sam dobio sa svih političkih i vojnih adresa kao procjenu – da će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO-u. Ako to ne bude samit proširenja, onda će to biti samit nakon toga i Crna Gora bi u ovom mom mandatu, morala da bude član NATO-a. Ako to ne bude, onda se dovodi u pitanje princip proširenja i ‘otvorenih vrata’ NATO-a. Moji razgovori sa sekretarom Rasmunsenom u Briselu daju mi za pravo da će uz pažljiv i odgovoran odnos u dostizanju, prije svega veće podrške javnosti, Crna Gora biti prva članica NATO-a od zemalja koje su aspiranti”.
Godinu koja slijedi, predsjednik Crne Gore vidi kao vrijeme odgovornog i posvećenog odnosa prema evropskim integracijama:
“Uvjeren sam da će svi subjekti društva koji učestvuju u integracijama – država, Univerzitet, Akademija, civilni sektor, mediji…biti zajedno i obezbijediti da ta dinamika pregovora ima svoj intenzitet. Nadam se da će u ovom periodu EU šire otvoriti vrata proširenju i da će se Crna Gora, ispunjavajući visoke standarde, veoma približiti članstvu”.
Vujanović kaže da je crnogorska unutrašnjopolitička scena determinisana lokalnim izborima i pozicioniranjem stranaka na njima. No, on više razmišlja o ekonomskim projektima:
“Imamo brojne i važne projekte koji su u toku, prije svega na Primorju. Očekuju nas kapitalni projekti na sjeveru, put Podgorica-Mateševo i II blok TE Pljevlja, kao i bolja valorizacija sjevera kroz izuzetne resurse i veće zapošljavanje u preduzetništvu. Već imamo obezbijeđen kredit od 50 miliona dolara koji bi trebalo što prije operacionalizovati za potrebe preduzetništva, posebno familijarnog biznisa koji bi iznad svega trebalo da pronađe prostor na sjeveru”.
Otvaranje poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava, veliki su ispit za Crnu Goru. Vujanovića smo pitali da li je Crna Gora spremna na odgovori izazovima na tom planu:
“Smatram da je i sposobna i obavezna. Takođe, smatram da moramo da imamo neposrednu komunikaciju i sa Evropskom komisijom i državama članicama EU, kao i da moramo zajedno raditi na afirmaciji standarda vladavine prava i nezavisnog pravosuđa u cjelini. To je interes crnogorskog društva, ali je to istovremeno interes i uslov evropskih integracija, tako da svi moramo biti posvećeni tome. Crna Gora je pokazala da ima kapacitet samim tim što su otvorena ta dva, uz još tri poglavlja, i mislim da naredna godina mora biti godina intenzivnog rada na usvajanju standarda u poglavljima 23 i 24 jer to jeste prioritet evropskih integracija”.
Komentarišući izjavu premijera Đukanovića koji je najavio da će se vladajući DPS na budućim izborima pojaviti u novom koalicionom aranžmanu, Vujanović je iznio očekivanje da neće biti prijevremenih izbora:
“Što se tiče državne koalicije, ubijeđen sam da su i DPS i SDP posvećeni evropskim i NATO integracijama, da razumiju da bi izbori u narednoj godini svakako usporili te integracije i značili ozbiljan rizik, posebno za NATO integracije. Vjerujem da će ta posvećenost integracijama opredijeliti da koalicija nastavi da funkcioniše kako bi se ti ciljevi ostvarili, a nakon izbora vidjećemo kakva će biti izborna volja i koju će vrstu prekompozicije ona dozvoliti. U svakom slučaju, mislim da u sadašnjem sastavu parlamenta, iako je to parlamentarno moguće, raditi prekompoziciju značilo bi izigravati volju građana. Mislim da samo na temelju nove volje građana i novog sastava parlamenta, mogu da se koncipiraju nove koalicije i stvara kompozicija vlasti koja je primjerena volji građana”.
Konačno, Vujanovića smo pitali da li je saglasan sa našom ocjenom da se Crna Gora mnogo bolje kotira na spoljnopolitičkom, nego na unutrašnjepolitičko planu:
“Potpuno dijelim Vaš utisak. Više smo cijenjeni spolja nego što se unutra međusobno cijenimo i to treba da bude nešto što ćemo svi uočiti i prema čemu ćemo se svi ravnati”.
Budući da je Filip Vujanović predsjednik Crne Gore u trećem mandatu u dva različita državna aranžmana, pitali smo ga kako se osjeća u situaciji kada, između ostalog, mora da dokazuje da je njegova izborna pobjeda u aprilu bila regularna:
“Mislim da je to vrijeme dokazivanja prošlo i osjećam ga kao vrijeme koje je značajno iza mene i koje je, sa asprekta aktuelnosti, arhivirano. Ali, osjećam posebnu odgovornost pred izazovima koji nas očekuju, a posebno prema onim strateškim ciljevima koje ima Crna Gora. To su evropske i NATO integracije, kao i potreba da afirmišem prirodne i ekonomske resurse Crne Gore. U tom smislu ovaj mandat vrednujem kao vrlo značajan i nadam se da ću uspjeti da afirmišem naše integracione ciljeve i da pomognem da se naši resursi valorizuju kako bi se obezbijedio bolji ekonomski ambijent i veći kvalitet života naših građana”.
Vujanović je izričit kada su u pitanju njegova očekivanja na spoljno političkom planu:
“Očekujem da u ovom mandatu Crna Gora postane članica NATO-a. Nadam se da će samit 2014. godine biti samit proširenja, a doživljavam izvjesnim ono što sam dobio sa svih političkih i vojnih adresa kao procjenu – da će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO-u. Ako to ne bude samit proširenja, onda će to biti samit nakon toga i Crna Gora bi u ovom mom mandatu, morala da bude član NATO-a. Ako to ne bude, onda se dovodi u pitanje princip proširenja i ‘otvorenih vrata’ NATO-a. Moji razgovori sa sekretarom Rasmunsenom u Briselu daju mi za pravo da će uz pažljiv i odgovoran odnos u dostizanju, prije svega veće podrške javnosti, Crna Gora biti prva članica NATO-a od zemalja koje su aspiranti”.
Godinu koja slijedi, predsjednik Crne Gore vidi kao vrijeme odgovornog i posvećenog odnosa prema evropskim integracijama:
“Uvjeren sam da će svi subjekti društva koji učestvuju u integracijama – država, Univerzitet, Akademija, civilni sektor, mediji…biti zajedno i obezbijediti da ta dinamika pregovora ima svoj intenzitet. Nadam se da će u ovom periodu EU šire otvoriti vrata proširenju i da će se Crna Gora, ispunjavajući visoke standarde, veoma približiti članstvu”.
Vujanović kaže da je crnogorska unutrašnjopolitička scena determinisana lokalnim izborima i pozicioniranjem stranaka na njima. No, on više razmišlja o ekonomskim projektima:
“Imamo brojne i važne projekte koji su u toku, prije svega na Primorju. Očekuju nas kapitalni projekti na sjeveru, put Podgorica-Mateševo i II blok TE Pljevlja, kao i bolja valorizacija sjevera kroz izuzetne resurse i veće zapošljavanje u preduzetništvu. Već imamo obezbijeđen kredit od 50 miliona dolara koji bi trebalo što prije operacionalizovati za potrebe preduzetništva, posebno familijarnog biznisa koji bi iznad svega trebalo da pronađe prostor na sjeveru”.
Otvaranje poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava, veliki su ispit za Crnu Goru. Vujanovića smo pitali da li je Crna Gora spremna na odgovori izazovima na tom planu:
“Smatram da je i sposobna i obavezna. Takođe, smatram da moramo da imamo neposrednu komunikaciju i sa Evropskom komisijom i državama članicama EU, kao i da moramo zajedno raditi na afirmaciji standarda vladavine prava i nezavisnog pravosuđa u cjelini. To je interes crnogorskog društva, ali je to istovremeno interes i uslov evropskih integracija, tako da svi moramo biti posvećeni tome. Crna Gora je pokazala da ima kapacitet samim tim što su otvorena ta dva, uz još tri poglavlja, i mislim da naredna godina mora biti godina intenzivnog rada na usvajanju standarda u poglavljima 23 i 24 jer to jeste prioritet evropskih integracija”.
Komentarišući izjavu premijera Đukanovića koji je najavio da će se vladajući DPS na budućim izborima pojaviti u novom koalicionom aranžmanu, Vujanović je iznio očekivanje da neće biti prijevremenih izbora:
“Što se tiče državne koalicije, ubijeđen sam da su i DPS i SDP posvećeni evropskim i NATO integracijama, da razumiju da bi izbori u narednoj godini svakako usporili te integracije i značili ozbiljan rizik, posebno za NATO integracije. Vjerujem da će ta posvećenost integracijama opredijeliti da koalicija nastavi da funkcioniše kako bi se ti ciljevi ostvarili, a nakon izbora vidjećemo kakva će biti izborna volja i koju će vrstu prekompozicije ona dozvoliti. U svakom slučaju, mislim da u sadašnjem sastavu parlamenta, iako je to parlamentarno moguće, raditi prekompoziciju značilo bi izigravati volju građana. Mislim da samo na temelju nove volje građana i novog sastava parlamenta, mogu da se koncipiraju nove koalicije i stvara kompozicija vlasti koja je primjerena volji građana”.
Konačno, Vujanovića smo pitali da li je saglasan sa našom ocjenom da se Crna Gora mnogo bolje kotira na spoljnopolitičkom, nego na unutrašnjepolitičko planu:
“Potpuno dijelim Vaš utisak. Više smo cijenjeni spolja nego što se unutra međusobno cijenimo i to treba da bude nešto što ćemo svi uočiti i prema čemu ćemo se svi ravnati”.