Linkovi

Zatvorena "balkanska ruta" za migrante

  • Elvir Bucalo

Dečak na grčkoj strani granice sa Makedonijom drži natpis na kojem piše "Otvorite granice", 27. februar 2016.

Dečak na grčkoj strani granice sa Makedonijom drži natpis na kojem piše "Otvorite granice", 27. februar 2016.

Makedonija danas zatvorila svoju granicu, dan pošto su Slovenija, Hrvatska i Srbija najavile nove i strožije restrikcije, odnosno pravila za ulazak migranata.

Hiljade migranata iz Sirije i drugih zemalja trenutno su zaglavljene u Grčkoj, zaustavljene na svom putu ka Evropi, pošto je Makedonija danas zatvorila svoju granicu, dan pošto su Slovenija, Hrvatska i Srbija najavile nove i strožije restrikcije, odnosno pravila za ulazak migranata.

Tim akcijama je praktično zatvorena takozvana “balkanska ruta” koju su mnogi migranti koristili da bi se domogli bogatijih zemalja zapadne Evrope.

Slovenački premijer Miro Cerar izjavio je da “Balkanska ruta za ilegalne migracije više ne postoji”.

Za to vreme, situacija kod grčko-makedonske granice je veoma ozbiljna. Vlasti navode da je 36.000 migranta zaglavljeno u Grčkoj, a više od 14.000 izbeglica, prvenstveno Sirijaca i Iračana, boravi u blatnjavom, nehigijenskom kampu blizu graničnog prelaza Idomeni. Druge izbeglice su zaglavljene na “ničijoj zemlji” izmedju makedonske i srpske granice.

Evropski parlamentarci kritični prema ishodu samita u Turskoj

Iako još uvijek nije zaključen, prije dva dana postignuti načelni dogovor evropskih lidera sa Turskom, izazvao je danas brojne reakcije evropskih parlamentaraca​ - od straha od zavisničkog odnosa EU prema Turskoj, do tvrdnji da je riječ o moralnom bankrotu. Sa druge strane, evropski zvaničnici se nadaju da će sporazum sa Ankarom zatvoriti Balkansku rutu, a otvoriti mogućnost da Šengen opet funkcioniše.

Teško da se može reći da je rezultat samita evropskih lidera sa Turskom naišao na odobravanje Evropskog parlamenta. Mnoga pitanja još čekaju na odgovor, a jedna od ključnih nepoznanica je kako će to sve izgledati u praksi.

U holandskom Predsjedništvu EU se nadaju da će se ostvariti barem dva cilja - zatvaranje Balkanske rute i spas Šengena.

"Još je prerano reći da smo uspjeli, jer sve zavisi od primjene na terenu, ali ako naredni samit zaključi sporazum sa Turskom, to bi moglo značiti prekretnicu. Migrantski tok balkanskom rutom se sada okončava, više nema prakse prolaska tim putema i sada je ključno da se obnovi Šengen. Medjutim, biće teško, na terenu su već posljedice i to traži hitnu akciju. Prije svega, da bismo izbjegli humanitarnu krizu moramoi hitno pružiti pomoć migrantima u Grčkoj", poručila je ministarka odbrane Holandije u ime holandskog Predsjedništva EU, Jeanin Henis-Plaskert.

Šef grupe narodnjačkih partija Evroskog parlamenta Manfred Veber podseća da bi odnos sa Turskom trebalo da bude partnerski.

"Partnerstvo sa Turskom jeste partnerstvo, nije zavisnost. Ne može dozvoliti Turskoj da na nas vrši pritisak. Šta će biti ako Maroko tako bude pregovarao sa Španijom, da ima isti sporazum kao što ga imamo sa Turskom", upitao je Veber.

Šef grupe socijal-demokrata Evropskog parlamenta, Đovani Pitela takođe je komentarisao odnose sa Turskom.

"Ne smijemo miješati dijalog o migrantskoj krizi sa procesom pristupanja Turske EU. I kada je riječ o oslobadjanju od viza, ključno je da Turska uradi šta je neophodno", rekao je Pitela.

Ljudske slobode, slobode medija, obračuni sa opozicijom, teme su koje, vjeruju parlamentarci, moraju takodje biti na stolu kada se razgovara sa Ankarom.

"Turska testira EU. Oni medju nama koji vjeruju u slobode medija bi trebalo da budu zabrinuti zbog akcije turske vlasti protiv lista Zaman. Ako sa Turskom radimo kao prijatelji, tada, kao prijatelji, moramo biti iskreni prema njima iskazujući zabrinutost za slobode u njihovoj zemlji i iskreni kada je riječ o tome da li je članstvo Turske u EU realna stvar", istakao je šef grupe konzervativaca EP, Sajed Kamal.

Šef liberala Evropskog parlamenta, Gaj Ferhofštad međutim smatra da smanjenje broja ulaznih tačaka u EU nije dobro rešenje.

"Ovo je način da se zaustave krijumčari ljudima? Moram vam reći, ja uopšte ne mislim tako. Mislim da će se desiti obratno. Time što smanjujemo ulazne tačke za EU, dajući samo Turskoj mogućnost da dopušta migrantima ulazak u EU, mi očajne izbjeglice tjeramo da traže alternativne rute", ističe Ferhofštad.

Šef grupe Zelenih Evropskog parlamenta, Filipe Lamberts uputio je kritike na račun Turske.

"Moralni bankrot to su riječi za samit prije dva dana. Moralni bankrot zato što umjesto sankcija, mi prostiremo crveni tepih državi kojom vlada jedan čovjek, koji hapsi ljude, ne dozvoljava bilo kakvu vrstu opozicije i koji je započeo neku vrstu gradjanskog rata protiv vlastitih ljudi", smatra Lamberts.

Teško da će evropski lideri moći da se ogluše o ove kritike kada 17. marta oped sjednu za sto sa turskim pregovaračima. Da li će to uticati na konačni sporazum sa Ankarom, koji u Briselu vide kao partnerstvo u rješavanju migrantske krize, a u Ankari kao dogovor o budućnosti ukupnih odnosa sa EU, drugo je pitanje.

XS
SM
MD
LG