Linkovi

Memorijske legure za "prirodnije" veštačke ruke


Klaudija Brajdbah pokazuje nemačkoj kancelarki Angeli Merkel svoju veštačku ruku kojom može da upravlja mobilnim telefonom ili Ajfonom, na sajmu kompjutera u Hanoveru 2014.
Klaudija Brajdbah pokazuje nemačkoj kancelarki Angeli Merkel svoju veštačku ruku kojom može da upravlja mobilnim telefonom ili Ajfonom, na sajmu kompjutera u Hanoveru 2014.

Naučnici u Nemačkoj kažu da budućnost protetičkih ruku možda nije u motorima već u žicama koje mogu da zapamte njihov oblik.

Veštački udovi, uključujući najkompleksnije od njih, ljudske ruke, postaju sve životniji i korisniji zahvaljujući stalnom napretku sitnih hidrauličnih, pneumatskih i električnih motora nazvanih aktuatori. Sada, naučnici u Nemačkoj kažu da budućnost protetičkih ruku možda nije u motorima već u žicama koje mogu da zapamte njihov oblik.

Ljudska ruka je jedan od mehanički najkompleksnijih sistema u prirodi, tako da je pravljanje veštačke kopije veoma obeshrabrujući zadatak. Idealno protetičko pomagalo trebalo bi da bude lagano i fleksibilno, sa razumno moćnim stiskom i kontrolisano mislima vlasnika. Trenutno, pomagala zavise od relativno teških hidrauličnih, električnih ili pneumatskih aktuatora za pokretanje veštačkih prstiju ali naučnici sa univerziteta nemačke pokrajine Sar eksperimentišu sa mnogo lakšim vlaknima, napravljenim od nikl-titanijumske legure koja menja oblik kada je povezana sa izvorom električne energije.

“Pokret ruke je ostvaren pomoću žica. Te žice, kada su aktivirane, pulsiraju. A, mi smo u mogućnosti da upotrebimo te pulseve kako bismo pokrenuli prste. I možemo da pomeramo svaki članak pojedinačno”, kaže Filomena Simone, student inženjerstva.

Snopovi memorijskih žica mogli bi da stvore mnogo snažnije ali ipak lagane veštačke mišiće i tetive. Njihova savitljivost mogla bi da bude kontrolisana pojedinačno, merenjem električnog otpora žica.

“Možemo da pratimo poziciju prsta bez dodavanja bilo kojeg drugog senzora, samo upotrebom ove funkcije ugrađene žice”, ističe Simone.

Naučnici veruju da bi daljim unapređenjem tih, takozvanih oblikovanih memorijskih legura, bilo moguće da se napravi mnogo prirodnija veštačka ruka.

“Ako pogledamo u buduću generaciju protetičkih pomagala, želeli bismo da ih vidimo povezane sa ljudskim telom na način da zapravo možete da osetite nervne podsticaje koji će moći da se prenose u mikro-kontroler i da budu pretvoreni u odgovarajuće signale za aktiviranje mišića”, objašnjava Stefan Sileki, sa univerziteta pokrajine Sar.

Naučnici na univerzitetu pokrajine Sar sada razmatraju kako bi prirodni način pomeranja ruku mogli da primene na mišiće napravljene od memorijske legure.

XS
SM
MD
LG