Linkovi

Stanje medija u Srbiji


Stanje medija u Srbiji
Stanje medija u Srbiji

Prvi problemi sa medijima u Srbiji mogli su se naslutiti proletos, u vreme poplava, kada su premijer Aleksandar Vučić i predstavnica OEBS-a za medije Dunja Mijatović ušli u spor oko situacije na Internetu.

Set medijskih zakona usvojen je po hitnom postupku u avgustu, ali se u međuvremenu situacija u medijima pogoršavala, da bi problem kulminirao poslednjih nedelja skidanjem emisije Utisak nedelje sa programa B92 i emisije Problem sa Studija B.

U takvoj je atmosferi, javnost u Srbiji iščekivala je stav Evropske komisije kroz Izveštaj o napretku u procesu evrointegracija.

"Generalno – izveštaj je realan, podsticajan i ohrabrujući. Ali ima delova Izveštaja nad kojima bi vlasti u ovoj zemlji trebalo da obrate pažnju jer mi se čini da je Izveštaj u pojedinim delovima, pa i u delovima koji se odnose na medije i slobodu izražavanja znatno konkretniji i direktniji nego što je to bio slučaj ranije" kaže Zoran Sekulić, osnivač, direktor i glavni i odgovorni urednik novinske agencije „Fonet”.

O medijima se u Izveštaju Evropske komisije govori na nekoliko mesta, a pre svega u delu o Informatičkom društvu i u okviru poglavlja o temeljnim pravima, slobodi informisanja, slobodi izražavanja. Zaključuje se da je veliki napredak učinjen usvajanjem tri medijska zakona, ali da što pre treba doneti i 29 podzakonskih akata koji će omogućiti primenu ovih novih zakona.

Ističe se da je da je finansiranje medija iz državnih izvora netransparentno i selektivno, da postoji autocenzura i uticaj na politike, na medije, da se u medijima vode kampanje i u njima cure informacije iz istraga:

"Ako vi kažete – imamo autocenzuru, imamo politički uticaj na uređivačke politike, imamo kampanje koje se vode protiv ljudi, imamo pretnje i napade na novinare – iz toga negde logično sledi da je jedna od posledica i da, ne samo da nema dovoljno profesionanog istraživačkog novinarstva, nego sledi i da nema dovojno medijskog prostora za kritički, javni dijalog o temama koje su od ključnog značaja za društvo", kaže Sekulić.

Parlamentarni Odbor za kulturu i informisanje se nedavno, razmatrajući Izveštaj Republičke radiodifuzne agencije, upustio u razmatranje medijske situacije u Srbiji. I dok su poslanici u ovom pitanju ostali ukopani u partijske rovove, u RRA na pitanje o promeni programske šeme TV B92 kažu da oni mogu da kontrolišu količinu zastupljenosti informativnog ili nekog drugog sadržaja, a ne i njegov kvalitet.

Vesna Marjanović,Predsednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje:

"Rečeno nam je da je, recimo B92, jer je to bila jedna od najakutnijih tema u poslednje vreme – još prošle godine dramatično smanjio broj sati informativnog programa, da su oni njih pozvali na razgovor, da su oni njima uputili jednu vrstu, ne opomene, nego su postavili ta pitanja. Ali da se oni još uvek nalaze u granicama dozvoljenog."

Marjanoivić planira da krajem oktobra organizuje javnu raspravu o primeni novih medijskih zakona, na koje će osim predstavnika vlasti i opozicije biti pozvani i predstavnici regulatornih tela, novinara i novinarskih udruženja, nevladinih organizacija:

"Suštinski razlog usvajanja tih zakona je upravo to – zaštita medijskog pluralizma, zaštita nezavisnosti medija, obezbeđivanje uloge medija u demokratizaciji Srbije. I ako se takva pitanja ne budu smatrala najosetljivijima, najvažnijim, bez obzira na ovu dugu projekciju našeg pristupanja EU – ipak mislim da to nije poruka koju EU treba da šalje Srbiji. I ja verujem da možemo očekivati reakciju EU kada su ove teme u pitanju."

Šef Delegacije EU u Srbiji, Majkl Devenport je dan nakon predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije pred poslanicima u Skupštini ukazao na važnost sprovođenja Medijske strategije i u kom pravcu treba razmišljati kada se govori o ovim stvarima:

"Usvajanje novih medijskih zakona je važan korak ka ispunjavanju ciljeva Medijske strategije na pravi način. Ali, Medijska strategija pokriva mnogo šire ciljeve i zadatke od prostog usvajanja i primene medjskih zakona."

Još jedna poruka Majkla Devenpota, koja se možda nije svidela srpskim vlastima, je da Srbija, u najboljoj varijanti može da očekuje otvaranje prvog pregovaračkog poglavlja u martu iduće godine. S obzirom da šef Delegacije EU otkriva da bi to moglo da bude ono najteže, poglavlje 23 o temeljnim pravima – za utehu je da će se pitanja medija u Srbiji među prvima naći na dnevnom redu pregovora sa Briselom.

XS
SM
MD
LG