Linkovi

Dve decenije Povelje iz Mastrihta


Proslava u Mastrihtu povodom uvođenja eura
Proslava u Mastrihtu povodom uvođenja eura

Beleženje 20. godišnjice stupanja na snagu povelje iz Mastrihta, potpisane 1. novembra 1993, ne odvija se u pozitivnom raspoloženju u nizu evropskih zemalja.

Iako malo poznat u svetu, milioni Evropljana znaju za holandski grad Mastriht jer je u njemu pre tačno 20 godina potpisana povelja o jačanju ekonomske unije evropskih zemalja. Od tada Mastriht je za neke simbol evropskog sna, dok su mnogi drugi počeli da ga smatraju simbolom uzaludnog posla evropskog proširenja.

U vreme potpisivanja povelje 1992. kao i kasnije u trenutku uvođenja evra, 1999, raspoloženje je bilo optimistično.

Okrenimo se budućnosti. Ova monetarna i ekonomska unija omogućiće da svih 12 zemalja-članica ubiru najveću moguću dobrobit, propraćenu socijalnom dimenzijom”, rekao je tadašnji predsednik Evropske komisije, Žak Delor.

Međutim, beleženje 20. godišnjice stupanja na snagu Povelje iz Mastrihta, potpisane 1. novembra 1993, ne odvija se u pozitivnom raspoloženju u nizu evropskih zemalja. Finansijska kriza, dugogodišnja recesija, mere štednje, opšta nezaposlenost, učinili su da evropski projekat kao i uverenje da će zajednička moneta obezbediti blagostanje za sve – budu dovedeni u pitanje. Mnogi analitičari kažu da je sadašnja kriza mogla da se predvidi zbog manjkavosti Mastrihta.

Namera je bila da se putem monetarne unije ostvari bliža politička unija, a možda i finansijska unija. Međutim, to se nije dogodilo. Problem je što je evro ostao moneta kojom upravljaju različite vlade”, kaže analitičar Kapitol ekonomiksa, Ben Mej.

Pa ipak, neki eksperti kažu da je moguće spasiti zajedničku monetu. Ekspert za Evropu, Danijel Hamilton, objašnjava zašto.

Stvaranje evra je u osnovi politički, a ne ekonomski projekat. Potrebno je vratiti se u dane posle pada Berlinskog zida, kada je postojala bojazan da bi ujedinjena Nemačka mogla da ugrozi stabilnost Evrope. Međutim, tadašnji kancelar Helmut Kol je verovao u Evropsku uniju, smatrajući je istinskim projektom mira. Usledila je nagodba, Nemačka se odrekla - ne zastave već svog pravog nacionalnog simbola, nemačke marke. Zauzvrat dobila je pristup velikom zajedničkom tržištu koje je pružilo zemlji osnovu za konkurentnost na globalnom planu”, kaže izvršni direktor Centra za transatlantske odnose, Danijel Hamilton.

Pošto je evro posledica političkog sporazuma, finansijske osnove zajedničke monete ostale su nedorečene, nastavlja Hamilton. Ali, to je istovremeno razlog zbog kojeg nemačka kancelarka Angela Merkel nastavlja da se bori za evro, insistirajući danas na dogradnji fiskalne osnove zajedničke monete. Merkel se pored ostalog zalaže za stvaranje Centralne evropske banke,. koja bi bila jedina finansijske ustanova nadležna za regulisanje evra.
XS
SM
MD
LG