Linkovi

Pola veka Kingovog govora "Ja imam san"

  • Meredit Bjuel

Martin Luter King Mlađi obraća se učesnicima "Marša na Vašington"

Martin Luter King Mlađi obraća se učesnicima "Marša na Vašington"

Sjedinjene Države ovog meseca odaju počast zaostavštini ubijenog lidera borbe za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg.

Prije pola vijeka, King je predvodio čuveni „Marš na Vašington“ i održao govor „Ja imam san“, remek djelo koje je pokrenulo naciju da podrži jednaka prava za Afro-amerikance.

“Danas želim da poručim američkom narodu i nacijama širom svijeta - krenuli smo i nijedan talas rasizma nas ne može zaustaviti”.

Pokret za građanska prava počeo da je privlači pažnju američke javnosti sredinom 1950-tih, kada je mladi crni propovjednik, Martin Luter King Mlađi, poveo uspješnu akciju desegregacije autobusa u javnom transportu u gradu Montgomeri, u saveznoj državi Alabami.

King je organizovao nenasilne proteste protiv segregacije na jugu, tražeći jednaka prava za Afro-amerikanace, uključujući i pravo da glasaju. Video snimci nasilja protiv učesnika protesta za građanska prava izazvali su talas saosjećanja u javnosti. Aktivista Endrju Jang bio je Kingov blizak prijatelj.

“Naučio nas je da je naš posao da iskupimo dušu Amerike za trostruko zlo rasizma, rata i siromaštva”.

Pokret za jednakost je do avgusta 1963. znatno ojačao i 250 hiljada ljudi učestvovalo je u čuvenom “Maršu na Vašington za poslove i slobodu”. Među njima je bio i kongresmen Džon Luis.

“Kada smo stigli na stepenice Linkolnovog spomenika, tamo su bile stotine, hiljade ljudi. Bilo je mnogo mladih, mladića koji su se popeli na drveće kako bi imali bolji pogled na okupljenu masu”.

King je svojim govorom oduševio učesnike marša.

“Sanjam da će moje četvoro male djece jednog dana živjeti u zemlji gdje se o njima neće suditi na osnovu boje kože, već na osnovu karaktera. Imam san danas”.

Kongresmen Luis kaže da je govor imao duhovni prizvuk.

"Transformisao je mermerne stepenice Linkolnovog spomenika u modernu propovjedaonicu i još se sjećam se njegovih riječi - Sanjao bih danas san duboko ukorijenjen u američkom snu”.

Borac za građanska prava Džulijan Bond radio je na maršu.

“Ovo je bio najvažniji protest za crnce i njihove pristalice bijelce koji su željeli promjene u oblasti građanskih prava. To se nikada nije ranije dogodilo i bio sam toliko srećan što sam bio dio marša”.

King je pozdravio bijelce u publici i pozvao okupljene da nastave nenasilni protest.

“Kada sva božja djeca, crnci i bijelci, Jevreji i oni koji to nisu, protestanti i katolici, budu mogli da se drže za ruke i pjevaju riječi stare crnačke duhovne pjesme: Konačno smo slobodni, konačno smo slobodni, o Veliki bože, konačno smo slobodni”.

Kingov govor transformisao je, uglavnom, pokret za prava crnaca na jugu u nacionalnu kampanju za građanska prava. Martin Luter King je 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir, dok je predsjednik Lindon Džonson potpisao Zakon o građanskim pravima, kojim je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima. Naredne godine, Zakon o biračkom pravu zabranio je preduzimanje mjera koje su sprečavale crnce da učestvuju na izborima.

Kingova poslednja kampanja bila je 1968. u Memfisu, u saveznoj državi Tenesi, gdje je podržao sanitarne radnike koji su štrajkovali. Ubijen je u lokalnom hotelu, u 39. godini. Borac za građanska prava i bivši predsjednički kadnidat Džesi Džekson bio je u Memfisu kada je King ubijen.

“I u smrti je postao veći. Razapet je u Memfisu, ali je njegovo uskrsnuće uticalo na cijeli svijet”.

King je, noć prije smrti, održao govor.

“I vidio sam obećanu zemlju. Možda tamo neću stići sa vama, ali želim da znate večeras da ćemo mi kao narod biti tamo”.

Četrdeset godina nakon Kingove smrti, neki od njegovih snova su se ostvarili, uključujući i izbor Baraka Obame za prvog afro-američkog predsjednika Sjedinjenih Država, 2008. U međuvremenu, njegova poruka nastavlja da inspiriše ljude širom svijeta.
XS
SM
MD
LG