Najmanja država EU, Malta, preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom u trenutku kada je bezbjednost postala pitanje broj jedan, uz krize na jugu i istoku, migracije, sa armijom mladih, nezaposlenih Evropljana i uz sve oštrije izražen euro-skepticizam širom Unije.
Upravo zbog toga, malteško predsjedavanje ima plan da se bavi aktuelnim problemima, u uvjerenju da treba slušati zabrinute glasove običnih ljudi - oni postavljaju prava pitanje a desničari im daju pogrešne odgovore, uvjereni su u mateškom predsjedništvu EU.
Današnjim dolaskom cijele Evropske komisije u Valetu, označen je i formalno početak prvog predsjedavanja Malte EU. Maloj Malti neće biti lako - naslijedila je sve evropske probleme, od kojih neke osječa više od ostalih evropskih država, poput migrantske krize - prva na udaru krijumčarenja ljudima i talas izbjeglica, ima poseban interes da se konačno u ostatku Unije probudi slodarnost u rješavanju ovog problema. Uz to, da se konačno uspostavi jasna i efikasna kontrola vanjskih granica.
"Prva osnovna tačka, u čemu neke od evropskih država sa istoka su u pravu, je da prije sporazuma o solidarnoj podjeli odgovornosti za izbjeglice, mora da bude snažnija kontrola vanjskih granica. Da postoji jedinstven proces za one koji imaju pravo na azil, kao i odgovarajuči tretman onih koji to pravo nemaju. Trenutno to nije slučaj duž svih evropskih spoljnih granica", kaže premijer Malte Džozef Muskat.
Maltu če dočekati i planirani zvanični početak Brexita, koji se, uz jačanje desnih snaga širom EU, jasno pripisuje sve snažnijem euro-skepticizmu. Da bi to zaustavili, Maltežani žele da slušaju obične ljude i njihove probleme...
"Treba da prestanemo da optužujemo ljude koji glasaju za ekstremiste - umjesto toga, treba da se fokusiramo na njihove probleme. Najčešče ti ljudi postavljaju prava pitanja, a ekstremisti daju pogrešne odgovore, ali to su jedini odgovori na njihova pitanja. Tokom duge ere političke korektnosti smo zaobišli ključna pitanja, kojima moramo da se bavimo", izjavio je premijer Malte.
"Moramo da objasnimo ostatku svijeta, ako ne i sebi samima, da odlazak Valike Britanije ne znači kraj evropskih integracija i evropskog projekta. Ne želim da budem optimista zbog svije funkcije, već realan - ako slučaj Brexita vidimo kao početak kraja, tada činimo ključnu grešku, a takve greške uvijek vode stvari u pogrešnom smjeru”, istakao je predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker.
Maltu, bez sumnje, čeka izazovnih šest mjeseci. Medjutim, sudeći po dosadašnjem iskustvu "malih" evropskih članica koje su držale evropsko predsjedništvo, mogli bi i oni pokazati da je želja za uspjehom evropskog projekta važnija od brojnosti nacije.