Linkovi

Volker: Najave povlačenja deo strategije

  • Milena Đurđić

Izvršni direktor Mekejnovog instituta za međunarodno liderstvo Kurt Volker

Izvršni direktor Mekejnovog instituta za međunarodno liderstvo Kurt Volker

Izvršni direktor Mejenovog instituta kaže da ruski predsednik želi da teritorije na kojima se govori ruski jezik budu dio Rusije, da ima odlučujući uticaj na susedne zemlje, te da Rusija bude velika globalna sila

Najave povlačenja ruskih vojnika sa ukrajinske granice dio su strategije ruskog predsjednika Vladimira Putina da, dok destabilizuje Ukrajinu, istovremeno umanjuje zabrinutost Evropske unije i Sjedinjenih Država kako bi izbegao njihov snažniji odgovor, kaže u intervjuu za Glas Amerike bivši ambasador SAD pri NATO-u i izvršni direktor Mekejnovog instituta za međunarodno liderstvo Kurt Volker.

Česta, neispunjena, obećanja ruskog lidera o povlačenju ruskih vojnika sa ukrajinske granice dio su ruske, odlično odrađene, informativne kampanje, kaže za Glas Amerike bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker.

“Putin je u procesu destabilizacije Ukrajine, već je uzeo dio teritorije i ima ambicije da uzme još. Istovremeno, održava nivo zabrinutosti u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama ispod određeneg praga, kako ne bi podstakao preduzimanje ozbiljnog odgovora. Slanje ovakvih signala koji bi trebalo da nagovijeste povlačenje, kraj krize, deeskalaciju je taktika koju želi da koristi da bi umirio Zapad, dok nastavlja da remeti život u Ukrajini.”

Dio te stratetije je, ističe Volker, i izjava ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova o potrebi preispitivanje ruskih odnosa sa Evropskom unjom i NATO-om u svijetlu razlika u pogledu ukrajinske krize.

“To nema nikakve veze sa istinom, objašnjenjem i stvarnim ruskim ciljevima. Riječ je o komunikaciji sa ciljem da se utiče na mišljenje i ponašanje drugih. Izjavom o preispitivanju odnosa pokušava da natjera Zapadnu Evropu da pomisli da ona nije u pravu i da je na neki način kriva za bilo kakvu krizu i tenzije između tih organizacija i Rusije i da mora da uradi nešto kako bi pokušala da se prilagodi Rusiji. To je tačno ono što Rusi žele.”

Naš sagovornik kaže da ruski lider, svojim potezima, pokušava da ostvari više ciljeva.

“Želi da teritorije na kojima se govori ruski jezik budu dio Rusije, želi da ima odlučujući uticaj na susjedne zemlje, naročito bivše sovjetske republike i želi da Rusija bude globalni igrač, velika globalna sila. Uradiće sve što može da postigne napredak u realizaciji tih planova. Gdje god naiđe na otpor ili poteškoće ili je cijena previsoka, on odustaje. Ali tamo gdje nema otpora i gdje su vrata otvorena, on nastavlja sa svojim potezima. Mislim da bi on volio da ima cijelu Ukrajinu nazad, ali čak i ako je riječ samo o istoku i jugu na crnomorskoj obali i povezanosti sa Pridnjestrovljem, to bi bilo u redu. Uzeće ono što može i mislim da nema zacrtani tok, da to mora do uradi do 25. maja ili ljeta. Spreman je da nastavi sa vršenjem pritiska i ispitivanjem terena da vidi šta može da uradi, a da ne snosi posledice.”

Volker očekuje aktivnije angažovanje Moskve i u Pridnjestrovlju i Južnoj Osetiji, ističući da zabrinjavaju i ruski potezi u baltičkim zemljama poput medijske propagande i izdavanja ruskih pasoša pojedinim građanima. U svijetlu aktuelne krize, Izvršni direktor Mekejnovog institute založio se za snažniji odgovor Sjedinjenih Država.

"Trebalo je odmah da uvedemo oštrije sankcije, nije trebalo da čekamo. Trebalo je to da uradimo da bi stvorili nelagodne uslove za Rusiju, kako bi postojao razlog za pregovore, a ne da prijetimo da ćemo ih uvesti samo ako Rusija nastavi sa svojim potezima. To je gotovo zeleno svijetlu za Rusiju da nastavi, kako bi imala prednost u pregovorima. Trebalo je da obezbijedimo opremu, obuku i savjetnike ukrajinskom ministarstvu odbrane i oružanim snagama kako bi bolje kontrolisali svoju teritoriju. Takođe bih volio da vidim veći vojni kapacitet NATO-a oko Ukrajine kako bismo natjerali Rusiju da razmisli o tome da li bi bilo mudro direktno koristiti ruske snage u Ukrajini. “

Volker naglašava da bi ove mjere trebalo da budu zajednički napor Sjedinjenih Država i Evropke Unije, uz ocjenu da su pojedine zemlje, kao što je Njemačka, spremne da preduzmu dalje korake u odgovoru na ukrajinsku krizu.
XS
SM
MD
LG