Linkovi

Krivokapić: Crna Gora blizu NATO-a

  • Milena Đurđić

Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je tokom posjete Vašingtonu razgovarao sa zvaničnicima Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Državnog sekretarijata, te zakonodavcima u Kongresu. Glavna tema je bila članstvo Crne Gore u NATO-u, koje je - kaže Krivokapić - blizu.

Glas Amerike: Glavna tema vašh razgovora sa američkim zvaničnicima bila je evroatlantska integracija Crne Gore. Koliko je, prema ocjeni američkih sagovornika, Crna Gora blizu pozivnice?

Krivokapić: „Crna Gora je blizu. Posle svih ovih učestalih dolazaka u poslednjoj godini, a i višedecenijskog poznavanja američke političke scene, mislim da samo mi možemo napraviti tako veliku grešku da ne dobijemo poziv. Što se njih tiče, vrata su stvarno otvorena i Crna Gora ako elementarno bude ispunjavala svoje obaveze, u decembru će dobiti poziv za članstvo u NATO-u. Tako da, na nama je, čak i više nego do sada jer stanje u Sjedinjenim Državama kao ključnog činioca u NATO alijansi, stanje u evropskim saveznicima, ključnim evropskim saveznicima je takvo da je sve u našim rukama.“

Glas Amerike: Američki zvaničnici sa kojima ste razgovarali izdvojili su vladavinu prava, kao oblast u kojoj je potreban dodatni napredak da bi Crna Gora imala šansu da do kraja 2015. dobije poziv za članstvo u NATO. Koje konkretne poteze Vašington traži od Crne Gore?

Krivokapić: „Svi su svjesni da vladavina prava, u punom značenju te riječi, još dugo neće biti potpuna realnost Crne Gore. Ali se takođe elementarno očekuje da Crna Gora pokaže kroz rešavanje ključnih slučajeva, kroz konačne presude a ne samo otvaranje postupaka, kroz rešavanje pitanja korupcije na visokom nivou, da institucije funkcionišu. Naravno, onako kako piše u Ustavu Crne Gore. Nije samo američki Ustav podijelio institucije na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, nego je to uradio i naš ustav. Ovdje je normalno da ta sudska vlast mora pokazati ne samo da je nezavisna, nego i da je odgovorna. Odgovorna znači biti sposobna da presuđuje, da te presude budu mjerljive, i po našim zakonima, ali i po kriterijumima međunarodne zajednice. Zna se da zakoni mogu biti različiti, ali je poruka pravde u suštini ista.“

Glas Amerike: Šta je, po vašem mišljenju, glavna prepreka ostvarivanju napretka u oblasti vladavine prava, sta sprecava konkretne akcije u tom sektoru?

Krivokapić: “Međusobno okrivljivanje policije, tužilaštva i sudstva. U Crnoj Gori je došlo do Sistema međusobnog optuživanja i nefunkcionalnosti. Suštinski, mislim da to mora proraditi na nivou odgovornosti,a parlament će nastaviti da vrši snažan i demokratski pritisak na te činioce konačnog dogovoranja I konačnog presuđivanja na sudu. Moram priznati da mi se ponekad čini da se bježi od teških slučajeva, da se pokušava stvoriti osjećaj bježanja od elementarne profesionalne hrabrosti, presuda u nekim teškim slučajevima I to stvara krug jednog stalnog vraćanja presuda na početak, što je neprihvatljivo za naše partnere, a i neprihvatljivo za Crnu Goru prije svega. Nama pravda ne treba zbog njih, nama pravda treba zbog nas. Bili u NATO-u ili ne, bili u Evropskoj uniji ili ne, nama pravda treba da bi smo bili dostojanstveni građani, da bi smo vjerovali u nas kao narod i u Crnu Goru kao državu.”

Glas Amerike: Jedan od prioriteta, kada je riječ o članstvu u NATO, je i javna podrška koja je trenutno – ukazuju istrazivanja - niza od one koju biste zeljeli. Kako planirate da riješite to pitanje?

Krivokapić: “ Znanje je najbolji način. Objašnjavajući ljudima što je stvarno NATO. Objašnjavajući osnovnu činjenicu da ne možemo u Evropsku uniju, ako ne budemo u NATO. NATO neće primiti zemlju koja nije spremna , Evropska unija neće primiti zemlju koja nije sigurnosno obezbijeđena. Kao što vidite, ovaj smiješni zahtjev Bosne i Hercegovine za teritorijalne pretenzije prema Crnoj Gori i druga pitanja su van stola, ako Crna Gora bude u NATO-u. Naravno svaki ozbiljni investitor, ne ove gomile sumnjivih investitora koji nam se pojavljuju, nego ozbiljni investitori iza kojih stoji pravni sistem njihove države, doći se samo tamo gdje je zemlja sigurna bezbjednosno, a to znači da je prošla provjeru osnovne vladavine prava. Mnogo elemenata se u suštini svodi na isto – bolji život građana i siguran, miran život Crne Gore.”

Glas Amerike: Da li pitanje Sutorine može da omete proces integracije Crne Gore?

Krivokapić: “Ne. To je više tužna činjenica, nego što je opasna. Tužno je da se Bosna i Hercegovina, koja ima obilje unutrašnjih, teritorijalnih sporova, bavi Crnom Gorom u ovom trenutku. Mislim da to ludilo intelektualnog nacionalizma, crtanje karata nekih đedova koji su prije bili u Srpskoj akademiji nauka,a sada su u nekim drugim narodima, takozvanim naukama je samo dokaz da se virus nacionalizma seta po Balkanu, Kako neko postane relativno veći u nekom krugu, onda on odma misli da nameće susjedima ili nekom drugom svoju veličinu. Izmišljenu veličinu. Mi smo svi mali, mi smo svi u ozbiljnim problemima, naši građani ne žive dobro i to je naš zadatak.”

Glas Amerike: Da li i koliko uticaja rusko protivljenje širenju NATO-a ima na skoro priključenje Crne Gore?

Krivokapić: „ Stav Alijanse je jasan da rusko protivljenje ne može uticati na proširenje NATO-a. Od predsjednika Obame do svih ostalih lidera NATO-a jasno je poručeno da niko neće uticati na politiku odluka i na bilo koju odluku NATO-a sa strane. To je jasan i razumljiv stav i mislim da taj uticaj u slučaju Crne Gore ne može imati veći značaj.“

Glas Amerike: Nezaobilazna tema na crnogorskoj političkoj sceni ovih dana je postizanja dogovora oko ideje o formiranju prelazne vlade. SDP, na čijem ste čelu, prihvatio je poziv za razgovora sa opozicionim liderima o tom pitanju. Da li smatrate da je Crnoj Gori potrebna prelazna vlada i da li je SDP danas blizi toj ideji ili reviziji koaliciomog sporazuma sa DPS-om?

Krivokapić: “Vi znate da mi još uvijek imamo previše podjela, a premalo zajedničkih projekata, prije svega razvojnih oko kojih smo se dogovorili u Crnoj Gori u krizi koja traje i tako reći zajedničkih političkih projekata koji su ključni za evropske integracije, ali i za NATO integracije. Mislim da od tih razgovoora možemo dobiti i nekog za NATO stranu. Vlada nacionalnog jedinstva može se stvoriti kad se stvori nacionalno jedinstvo kroz političke projekte. Mi imamo legitimnu Vladu, Vladu koja treba da izgura projekat i mandat koji je dobila, ali imamo i potrebu da sarađujemo sa opozicijom. SDP to radi intenzivno i kroz parlament, dosta često glasamo i neke ekonomske odluke sa opozicijom. SDP kao most između vlasti i opozicije u parlamentarnom životu, sad već u cjelini političkog života Crne Gore, želi da pomogne dogovaranje i da smanji taj dio sukobljavanja koja ne donose ništa. Crnoj Gori trebaju dogovori oko kriterijuma, oko sadržaja, a ne oko pozicioniranja ko će dobiti više glasova na izborima. Izbori su svake četiri godine, nama treba dnevno dogovaranje, s kojim će i život građana biti bolji. ”

Glas Amerike: Da li priča o prelaznoj vladi može da uspori integracije Crne Gore? Da li se njom signalizira Vašingtonu i Briselu da crnogorske institucije nisu u potpunosti funkcionalne?

Krivokapić: “Mislim da može da ubrza. Mislim da možemo nekoga za podršku NATO integraciji, kroz objašnjenje i dogovoranje. Ako su u opoziciji za vladavinu prava i ako su za stabilnu Crnu Goru u evropskim integracijama tu nema različitih ciljeva". Između NATO-a u programskom dijelu i Evropske unije nema različitih ciljeva. Ima u manifestaciji političkih i vojnih aktivnosti, ali u vrednosnom sistemu nema razlike.

Glas Amerike: Kada se može očekivati potpisivanje novog koalicionog sporazuma sa DPS-om?

Krivokapić: On je bio dogovoren u novembru. Ali naravno desile su se te dvije plaže, kako ja to volim reći i kolega Banović je to lijepo definisao. Za nas je nepojmivo da one postanu tako važne, ali očigledno nemamo istu percepciju važnosti za Crnu Goru u ekonomskim činiocima. Tu ne može biti dogovora jer je riječ o pravno spornim poslovima, pravno neprihvatljivim poslovima koji krše zakone Crne Gore. Ne činimo uslugu ni jednom investitoru ako mu ponudimo ugovor koji je nezakonit, koji će sjutra pasti na sudu ili ako dođe druga vlada koja će mu srušiti taj ugovor. Svaki investitor hoće stabilne i zakonite ugovorne odnose, ako je ozbiljan. Ako je sumnjiv, takav nam ne treba.”

XS
SM
MD
LG