Linkovi

Armata: Hag učvrstio međunarodnu pravdu


Tribunal je odigrao i važnu ulogu u uklanjanju iz političkog života predratnih nosilaca vlasti: Džudit Armata
Tribunal je odigrao i važnu ulogu u uklanjanju iz političkog života predratnih nosilaca vlasti: Džudit Armata

Džudit Armata, koja je u svojstvu saradnice neprofitne organizacije „Koalicija za međunarodnu pravdu“, pratila suđenja u Haškom tribunalu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, za naš program je pored ostalog istakla da je rad Haškog tribunala doprineo širenju svesti da narod ima pravo da zahteva pravdu i svoje autokratske lidere privedu pred sud.

Armata, inače autorka knjige „Kraj bezočnosti: Suđenje Slobodanu Miloševiću,“ kaže da je Haški tribunal znatno učvrstio i unapredio međunarodno pravo. Jedan od većih uspeha tribunala jeste razjašnjavanje događaja vezanih za masakr u „Srebrenici“ - najvećem ratnom zločinu na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata.

Tribunal je proglasio da je slučaj Srebrenice bio genocid. Ta presuda je od bitne važnosti za žrtve sukoba na Balkanu, pre svega zato što iza nje stoji sud koji se rukovodi veoma strogim normama o tome šta jeste, a šta nije dokazni materijal. Mislim da će zahvaljujući temeljitom radu tribunala, moći da se suzbije širenje raznih verzija o događajima u Srebrenici. Posleratnu istoriju obično pišu pobednici, Hag je pomogao da se istina o Srebrenici iznese na osnovu čvrstih dokaza.“

Po njenim rečima tribunal je odigrao i važnu ulogu u uklanjanju iz političkog života predratnih nosilaca vlasti optuženih za najteže zločine.

„To uključuje i Miloševića. Istina, on je vlast izgubio na izborima, ali da nije bio izručen Hagu, on bi najverovatnije i dalje vukao konce u političkom životu Srbije. Uostalom to mu je donekle uspevalo čak i iz zatvora. Njegov, i odlazak sa scene mnogih drugih optuženika, pomogli su zemaljama u regionu da brže krenu novim pravcem demokratskog razvoja.“

Haški tribunal je bio preteča niza drugih tribunala, a ubrzao je i osnivanje Međunarodnog krivičnog suda, kaže Armata.

„Mislim da je rad Haškog tribunala znatno doprineo opštem prihvatanju koncepta međunarodne odgovornosti. Sve do skora najteže što je moglo da se dogodi lideru koji čini zlodela nad svojim i drugim narodima, bio je odlazak u izgnanstvo. Sada stvari stoje drugačije. Lično sam iznenađena koliko se brzo proširila svest o tome da lideri moraju da podnesu račun pred svojim narodom. Pogledajte samo svrgnutog Husnija Mubaraka, egipatski narod koji ga je oborio sada ne odustaje od toga da mu se sudi.“

Međutim, nije sve teklo glatko u radu Haškog tribunala. To je bilo najočiglednije u procesu protiv Miloševića, koji je želeo sam da se brani, smatra Armata.

„Milošević je odlučio da napada. Umesto da se brani on je u dugim monolozima govorio o Srbima kao jedinim pravim žrtvama. Umesto razotkrivanja strahota kroz koje su prošle žrtve Miloševićevih ratova, sve je bilo fokusirano na njegovu propagandu. Tako je sada i sa suđenjem Šešelju. Pojedine sudije su se pokazale nedorasle zadatku.“

Komentarišući na kraju rad četvoro glavnih haških tužilaca, Armata je sažeto rekla:

„Bivši sudija iz Južnoafričke republike, Ričard Goldston je u svom radu bio više diplomata nego sudija. Bivši javna tužiteljka iz Kanade, Luiz Arbur je bila isključivo usmerena na pronalaženje i kažnjavanje optuženika. Ni kontroverzna Karla del Ponte nije bila diplomata, ali je bila pravi borac u isterivanju pravde. Sadašnji, poslednji tužilac Serž Bramerc je manje borben. On je, uglavnom zahvaljujući pritiscima drugih, insistirao na privođenju Karadžića i Mladića.“

Ali, odmereni Bramerc je u tome uspeo, rekla je na kraju Džudit Armata.

XS
SM
MD
LG