Japan je u četvrtak usvojio plan za produženje životnog vijeka nuklearnih reaktora, zamjenu starih, pa čak i izgradnju novih, što je velika promjena za zemlju u kojoj su uspomene na katastrofu u Fukušimi još svježe.
Japan je planirao postupno odustajanje od korištenja atomeske energije, ali suočeni sa globalnom nestašicom goriva, rastućim cijenama i pritiskom da se smanje emisije ugljen-dioksida, zvaničnici te zemlje su odlučili promijeniti planove.
Prema novoj politici, Japan će maksimizirati korištenje postojećih reaktora ponovnim pokretanjem što je moguće više njih i produženjem radnog vijeka za one koji su dostigli sadašnju granicu od 60 godina trajanja. Vlada je takođe obećala razvoj reaktora novije generacije.
Snažan zemljotres i cunami koji je uslijedio prouzročili su 2011. godine višestruku štetu na nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči, uključujući i topljenja jezgre nuklearnog reaktora. Ova katastrofa je u Japanu pojačala raspoloženje protiv nuklearne energije, učinila strožijim sigurnosne standarde, te u jednom trenutku navela vladu da obeća postupno ukidanje takvog načina proizvodnje energije do oko 2030. godine.
Većina reaktora u Japanu su stariji od 30 godina, a na nuklearnu energiju otpada oko 7% japanskog energetskog tržišta. Ipak, po novim planovima, postavljen je cilj da nuklearana energija čini 20-22% energetske proizvodnje do 2030. godine. Da bi se to postiglo potrebno je 27 aktivnih reaktora, a Japan ih trenutno ima 10.
Prema dokumentu koji obrazlaže novu politiku, nuklearna energija ima "važnu ulogu kao osnovni izvor energije bez ugljika u postizanju stabilnosti opskrbe i ugljične neutralnosti", uz obećanje o "održavanju upotrebe nuklearne energije u budućnosti".
Premijer Japana, Fumio Kišida, rekao je da planira uticati na vladu da odobri politiku i podnese potrebne zakone parlamentu.
Plan je podržalo i Regulatorno tijelo za nuklearnu sigurnost Japana, iako su neki od eksperata izrazili sumnje.
Takeo Kikava, profesor ekonomije na Međunarodnom univerzitetu Japana i ekspert za energetiku, kaže da bi po novim politikama, kompanije mogle da nastave koristiti staru opremu umjesto investiranja u nove tehnologije ili obnovljive izvore energije.
Ruiko Muto, koja je preživjela katastrofu u Fukušimi, nazvala je ove planove "izuzetno razočaravajućim", dodajući: "Katastrofa u Fukušimi još nije gotova, ali čini se da je vlada već zaboravila šta se dogodilo."
