Linkovi

Iskustva migranata na putu kroz Srbiju


Iskustva migranata na putu kroz Srbiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:27 0:00

Neki od migranta koji su trenutno u Srbiji u nadi da će uspeti da udju u Madjarsku i time - EU, za Glas Amerike govore o tome odakle su pobegli, čemu streme i kako se osećaju putujući kroz Srbiju.

Svakoga dana stotine i hiljade migranata sliva se u Srbiju iz pravca Turske i Bugarske ili Grčke i Makedonije, sa jednim ciljem - da se domognu Mađarske i uđu u EU.

Bežeći od rata i bede, Omar je za nedelju dana prepešačio četiri države – od rodnog Damaska u Siriji, preko Turske i Bugarske do Srbije. U Beogradu je upoznao Alija koji je sličnom maršrutom dopešačio iz Iraka. Zajedno nastavljaju put do Madjarske, a Omarov krajnji cilj je Velika Britanija, gde ima rođake koji će mu pomoći da ostvari san o boljem i mirnijem životu:

"Oko 40 sati sam putovao peške kroz bugarske planine i noge me bole. Dobio sam osip. Veoma je naporno", kaže za Glas Amerike Omar.

"Moj stan, moj auto, moji poslovi, sve što imam je uništeno u Damasku. Veoma je opasno u Siriji i zato bežim", priča student akademije umetnosti iz Damaska, Roni.

"U Siriji imamo terorizam, imamo probleme, žene nemaju nikakva prava, niti ih imaju ljudi uopšte. Ne volim Siriju. Moja porodica ima problem, novac je takodje problem. Asadov režim je diktatorski. On ubija Kurde. Svi ljudi iz Sirije žele da odu u neku drugu zemlju", dodaje Omar.

Prošle godine je registrovano 15.000 azilanata u Srbiji. U ovoj godini, samo do sada je kroz Srbiju prošlo više od 55 hiljada azilanata i očekuje se da bi do kraja godine moglo da ih bude 70 do 80 hiljada.

Zatečene prilivom tolikog broja ljudi, ovdašnje institucije se u početku nisu najbolje snašle, ali su se stvari popravile i formirani su prihvatni centri za migrante. Međutim, kako ocenjuju u nevladinoj organizaciji Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila, to nije dovoljno:

"Država mora mnogo više i mnogo ozbiljnije da se pozabavi ovim problemom. Pre svega u progledu izdavanja ličnih karata i registraviji ovih ljudi, pa do toga da im se obezbedi urgentni smeštaj, masovno smeštanje, zdravstvena zaštita i adekvatna pomoć", ističe Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražilaca azila.

Tokom dugog putovanja iz Sirije, Iraka, Avganistana ili Malija do zapadne Evrope, migranti se suočavaju sa ogromnim problemima i govore o lošim oskustvima u Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji.

Zbog svežih izbegličkih sećanja, u Srbiji blagonaklonije gledaju na azilante i nisu retki slučajevi da sami građani dolaze da pomognu ovim ljudima:

"Nisam imao nikakvih problema u Srbiji. Neki ljudi sa decom imali su problem da iznajme sobu ali ja nisam imao problem", navodi Roni.

"Bugarski vojnici su nam uzeli – novac, mobilne, stvari i sve što smo imali. To je veoma loše", pričaju Ali i Omar.

Centar za zaštitu azilanata radi nekoliko godina i uglavnom pruža pravnu i psiho-socijalnu pomoć migrantima. Direktor Centra Radoš Đurović uprkos lepom odnosu građana prema azilantima upozorava i na probleme sa kojima se migranti suočavaju na putu kroz Srbiju:

"Oni su žrtve. Njih svako može da udari, svako može da im naplati više, da ih opljačka i da zarađuje na ovoj grupi, a da niko ne može da im pomogne. I da oni nemaju snage kao žrtve da se izdignu iznad problema i da to prijave. Upravo zbog toga je bitno da ljude registrujemo, da ih uvedemo u pravne okvire, i da oni dobiju lične karte, da dobiju dokumenta vezana za njihov status. Da dokažu sopstveni identitet i da ukažu na zloupotrebe."

Odluka Mađarske da podigne ogradu na granici sa Srbijom, kao i dolazak zime i hladnih dana će otežati putovanje migrantima, dok će se Srbija suočiti sa novim problemima, a pre svega sa produženjem dužine boravka azilanata u Srbiji. Drugim rečima, sada je pravo vreme da se razmišlja unapred, i uz asistenciju EU pronađe rešenje za sve veće probleme sa migrantima.

XS
SM
MD
LG