Linkovi

Merkel,Tramp: Saveznici ili suparnici?


Irene Bram, Izvršna direktorka Fondacije Bertelsman u Vašingtonu.
Irene Bram, Izvršna direktorka Fondacije Bertelsman u Vašingtonu.

Susret predsednika Donalda Trampa i nemačke kancelarke Angele Merkel, po mnogo čemu je gotovo presudan za budućnost ne samo nemačko'američkih odnosa već i za Zapad u celini, smatra. Irene Bram, izvršna direktorka nemačke Fondacije Bertelsman u Vašingtonu.

Ona podseća da start dvoje lidera nije bio baš najpovoljniji. Tramp je tokom izborne kampanje optuživao Merkel da uništava Nemačku svojom politikom otvorenih vrata za izbeglice. Upućivao je i zbunjujuće signale o tome šta misli o Evropskoj uniji i NATO-u, hvalio je Vladimira Putina sa kojim su Evropljani u sporu.

Merkel je kritikovala Trampa zbog njegove politike u pogledu imigranata, slobodne trgovine i negativnog odnosa prema međunarodnim institucijama i slobodi medija.

Bram, međutim, kaže da Merkel stiže u Vašington sa mekšim stavom:

„Pred put je izjavila 'bolje je da razgovaramo jedni sa drugima, a ne samo da govorimo jedni o drugima.' Studiozna Merkel, pre svega želi da se lično pobliže upozna sa predsednikom o kome mediji toliko izveštavaju, i ujedno sagleda ko su ljudi koji ga okružuju, i na koga se najviše oslanja. I oni su predmet obilnog izveštavanja.“

Nemačka strana je takođe unapred nagovestila da kancelarka ne želi da se bavi sporenjima.

Uoči njene posete, jedan član njenog kabineta je saopštio da je Nemačka na pragu da ispuni obavezu da učestvuje sa dva odsto svog budžeta u finansiranju NATO-a, za šta se Tramp zalaže. Drugi ministar naglasio je da je izgradnja zida prema Meksiku unutrašnje pitanje SAD i da neće biti predmet razgovora u Vašingtonu, ističe Brem:

„Možda će samo da se 'našali' da lično ima loše iskustvo sa podizanjem zidova.“

Merkel smatra NATO, održavanje trgovinskih odnosa i to ne samo bilateralnih, već i između Evropske unije i SAD, među najvažnijim pitanjima o kojima želi da razgovara, nastavlja naša sagovornica, dodajući:

„Tu je i pitanje Rusije, šta činiti sa sankcijama? Možda će i pitanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu biti još jedna tema. Razgovaraće i o potrebi da međunarodne institucije ne budu izložene narušavannju, kao što je na primer Svetska trgovinska organizacija.“

Merkel namerava da posebno istakne značaj Evropske unije, koja je pre svega mirovni projekat, kao i da je za samu Ameriku važno da Unija bude i snažna. I Amerika je jača sa jakim evropskim partnerom, kaže Bram.

Merkel dolazi sa liderima glavnih nemačkih kompanija, kao što su BMW i Simens, koje ulažu u američku ekonomiju:

„Lično nisam očekivala da će ih povesti sa sobom na prvi sastanak sa predsednikom Trampom. Želja je možda da razgovori teku glatko i u prijateljskoj atmosferi. Biznis je svet iz kojeg potiče Donald Tramp.“

Nemačka liderka ima u vidu i novi evropsko-amaerički projekat. Merkel smatra da će Evropa uskoro biti suočena sa talasom izbeglica iz severna Afrike, koji Evropljani tesko mogu da savladaju nakon poplave migranata i izbeglica sa Bliskog Istoka. Ona će Trampu predložiti novi Maršalov plan u cilju ekonomske stabilizacije tog regiona.

Međutim, taj zadatak neće biti nimalo lako obaviti, jer Merkelin predlog dolazi u trenutku kada je Trampova administracija donela odluku o drastičnom smanjenju američke finansijske pomoć u inostranstvu.

Prema planu, susret Merkel i Trampa počeće sa polusatnim razgovorom iza zatvorenih vrata. Bram smatra da bi glavna tema mogao da bude Putin. Merkel o njemu zna sve, kaže ona, dok je Bela kuća unapred saopštila da predsednik Tramp želi savet o tome kako da se odnosi prema ruskom predsedniku.

Merkel i Putin se odavno poznaju, ona čak vodi razgovore na ruskom jeziku, dok Putin na njena pitanja često odgovara na nemačkom.

"Volela bih da sam muva na zidu u toj sobi kako bi čula o čemu Merkel i Tramp privatno razgovaraju," zaključila je razgovor Irene Bram.

XS
SM
MD
LG