Linkovi

Kopli: Turska svesna svog uticaja u regionu


Gregori Kopli, urednik časopisa "Odbrana i inostrani poslovi"
Gregori Kopli, urednik časopisa "Odbrana i inostrani poslovi"

Turska uspešno balansira između svojih otomanskih aspiracija i zapadnih interesa, kaže za naš program analitičar Gregori Kopli.

Urednik časopisa "Odbrana i inostrani poslovi", Gregori Kopli za naš program analizira svrhu posete američkog državnog sekretara, Džona Kerija Turskoj i Bliskom istoku, kao i regionalnu ulogu Turske, posebno na Balkanu.

Kopli: Cilj posete državnog sekretara Džona Kerija Turskoj i Bliskom istoku je višestruk, a jedan od razloga su strateški odnosi SAD i Turske. Mada su strateški ciljevi Turske često suprotni zapadnim, Vašington intenzivno nastoji da pridobije Ankaru kao velikog saveznika zbog njenog uticaja i podrške američkim interesima na Bliskom istoku i pozitivnog uskladjivanja odnosa sa Izraelom. Turska shvata svoj značaj i pod premijerom Erdoganom igra uspešnu igru izmedju svojih otomanskih aspiracija i zapadnih interesa.

Glas Amerike: NATO je poslao vojnike i opremu na granicu izmedju Turske i Sirije, uvažavajući ulogu Ankare u odnosima Zapada sa Sirijom?

Kopli: Turska želi da iskoristi NATO snage iz dva razloga: prvi je da zadovolji SAD u pogledu svojih daljih namera prema Siriji, a drugi da ostvari svoju želju za svrgavanjem režima Bašara al-Asada. Ustvari, pad Asadovog režima bi mogao da bude suprotan zapadnim interesima zbog islamističkog sastava i ambicija dela sirijskih opozicionih snaga. Istovremeno, pad Asadvog režima bi mogao da izazove raspad te države duž etničkih i verskih linija. Iran, kao glavni sponzor sirijskog režima, opire se tome i nalazi se u zategnutim odnosima sa Turskom, što nagoveštava da bi u slučaju pada Asadovog režima Iran učinio sve da reaktivira kurdsko pitanje i podstakne tursko šiitsko stanovništvo protiv Erdoganove sunitske islamističke uprave. Dakle, Turska nastoji da iskoristi zapad, kako neki analitičari smatraju, za stvaranje sunitskog bastiona u Siriji.

Glas Amerike: Kakav je geo-strateški pristup Turske prema Balkanu, posebno Srbiji?

Kopli: Turska nastoji da ublaži svoju istorijsku ulogu svojevremenog osvajača balkanskih naroda i sada dolazi u taj region na miroljubiv i kooperativan način, koji se ogleda u turskom prodoru na Balkan na ekonomskom, obrazovno-verskom i političkom planu. Rastuće prisustvo Turske u Bosni i Hercegovini omogućava joj politički uticaj, ali ne samo na Balkanu, već i dalje prema Evropi. Ankara to čini ekonomskim inicijativama ne samo u balkanskim muslimanskim zemljama, već i u Srbiji i Hrvatskoj. Na obrazovnom i verskom planu, Turska je otvorila dva univerziteta u Sarajevu i subvencioniše razne kulturne razmene i izgradnju džamija u toj zemlji. Na političkom planu, ona nastoji da postane dominantan faktor na Balkanu i njeni poltičari često posećuju Sarajevo, a nastoji i da stekne ulogu arbitra u rešavanju nekih nesuglasica, na primer između Beograda i Sandžaka.
XS
SM
MD
LG