Linkovi

Kapčan: Sankcije Rusiji nanele bi štetu Zapadu


U intervjuu za naš program, analitičar Čarls Kapčan kaže da su globalne ekonomske veze toliko jake da bi svako dalje izolovanje Rusije nanelo štetu ekonomskim interesima svih zapadnih zemalja.

Dok se očekuje da zvanična odluka o uvođenju evropskih sankcija Rusiji bude doneta na sastanku Evropske unije 17. marta, pripreme za donošenje tih mera su u toku. Predsednik Barak Obama je još prošle nedelje naredio zamrzavanje imovine u SAD i zabranu putovanja u Ameriku osobama umešanim u ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Međutim, mnogi analitičari, poput Čarlsa Kapčana, visokog saradnik Saveta za spoljnopolitičke odnose, upozoravaju da bi sankcije mogle da štete i Zapadu.

Na prošlonedeljnom samitu Unije, evropski lideri su se dogovorili o procesu povećanja pritiska na Rusiju u tri faze. Prva faza obuhvatila je odlaganje pregovora o viznom režimu i novom sporazumu o investicijima.

S obzirom na izveštaje sa terena da Rusija nije doprinela de-eskalaciji napetosti na Krimu, što je bio glavni zahtev Brisela, lideri Unije su prešli na pripremu druge faze pooštravanja sankcija, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine ruskih poslovnih ljudi bliskih predsedniku Putinu, kao i odlaganje redovnog samita Evropske unije i Rusije.

Rusija bi, prema nagoveštajima Bele kuće, mogla čak da bude isključena iz grupe G8, već u ponedeljak - dan posle referenduma na Krimu.

Međutim, analitičar Čarls Kapčan upozorava da Rusija može da uzvrati sa podjednako teškim sankcijama naročito protiv evropskih zemalja.

"Američka trgovinska razmena sa Rusijom iznosi oko 40 milijardi dolara, dok trgovinska razmena Evropske unije sa Rusijom dostiže 460 milijardi dolara, dakle jedanaest i po puta više. Dvadesetopet do trideset odsto energetskih potreba Evrope dolazi iz Rusije i to uglavnom preko Ukrajine. Drugim rečima, Evropa je zavisna od Rusije što će uticati na to do koje mere su spremni da zavedu ozbiljne sankcije protiv Moskve", kaže Kapčan.

On ovako objašnjava spremnost Rusije da se odrekne ekonomskog dobitka u cilju održavanja uticaja na Krimu:

“Mogli bi da odluče da se odreknu prihoda kako bi mogli da ucenjuju Evropu i Ukrajinu putem energetskog bojkota. Rusija je to već uradila pre šest godina, kada su Rumuni, Poljaci i drugi usred zime ostali bez grejanja, jer je Moskva smanjila dotok gasa i nafte za oko 30 odsto.”

Time bi se samo pojačale tenzije između dve strane, dodaje Kapčan.

“Ukoliko se situacija pogorša, moglo bi da dođe do uvođenja širih sankcija. Na meti bi bile ruske finansijske institucije, na isti način kao što su blokirane finansijske institucije Irana. Međutim, ne verujem da ćemo doći u tu fazu.”

Pošto je Rusija već integrisana u globalnu ekonomiju, njeno dalje izolovanje bi nanelo krupnu štetu ekonomskim interesima svih zapadnih zemalja, uključujući SAD, nastavlja Kapčan.

“To bi bilo bolno i za Evropljane i za Amerikance. Pogodilo bi Exxon Mobil, Boing, Proctor and Gamble, Caterpillar… Sve su to džinovske američke kompanije koje uveliko posluju u Rusiji.”

Iako zavođenje sankcija nije najbolji način da se reši kriza, diplomatski izlaz još uvek nije na vidiku, zaključuje Kapčan.
XS
SM
MD
LG