Linkovi

Islandjani sve manje za članstvo u EU


Od kada je Island 2008. aplicirao za članstvo u EU, evrozona se našla u krizi a islandska ekonomija se oporavlja.

Kada je bankarski sektor na Islandu doživio krah 2008 godine, ta zemlja je brzo aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji, smatrajući da će joj to garantovati bezbjednu budućnost. Od tada, eurozona se našla u dubokoj krizi, dok se islandska ekonomija oporavlja, i zato se stavovi Islanđana u pogledu EU sada se mijenjaju.

Prije četiri godine, Islanđani su bili bijesni. Simboli banaka paljeni su na ulicama. Ljudi su strahovali da će izgubiti kuće, ušteđevine. Nakon 90 godina nezavisnosti, Island je aplicirao za članstvo u Evropskoj uniji. Situacija danas je potpuno drugačija. U toj zemlji vlada optimizam, dok se unija čini mračnijim i manje atraktivnim mjestom. Iako se islandska vlada i dalje zalaže za članstvo, većina građana kaže da to više ne podržava:

"Ne želim da se odreknem naše valute, zato što je na neki način romantična. Mi smo tako mala zemlja.”

"Stvarno želim da koristimo našu islandsku krunu, a ne glupi euro.”

"Vjerovatno bi imali koristi od eura. Trenutna situacija sa našom valutom nije toliko dobra.”

Islandska ekonomija bilježi ubrzani rast. Atrakcije poput ove privlače turiste u još većem broju. Vrijednost islandske valute je upola manja nego prije četiri godine, tako da su turističke atrakcije, poput termalnih bazena, sada mnogo jefitnije nego ranije. Dobri rezultati postižu se i u ribarstvu. Povećavaju se zalihe ribe i ribari profitiraju od prodaje ulova u islandskoj, sada mnogo jefitnijoj valuti. I dok Island sada može da raspolaže svim svojim ulovom, protivnici ulaska u Evropsku uniju, poput Halura Halsona, kažu da bi se to promijenilo ukoliko bi zemlja postala dio evropske zajednice.

"Ribarstvo dominira islandskim društvom. Riječ je o njavažnijoj privrednoj grani u zemlji. U Evropskoj uniji, to je samo 1, 2 iili 3 odsto bruto društvenog proizvoda. Ali na Islandu, potiskuje sve ostalo.”

Island je 2008. odlučio da ne pomaže bankama koje nisu mogle da otplate dugove. To je značilo da je država imala veće finansijske kapacitete da poveća penzije, nadoknade nezaposlenima i pomoć u plaćanju kredita naciji koja je bila u šoku. Preduzetnik Sven Valfels, koji radi u Londonu, smatra da ostale evropske zemlje, koje se suočavaju sa problemima, mogu da se ugledaju na Island kada je riječ o načinu na koji je postupio sa bankama.

“Glavna lekcija je pustite ih da propadnu, ali na kontrolisan način. Vladin novac treba prije da bude utrošen na zaštitu osnovnnih usluga, kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita.”

Mnogi Islanđani sa zabrinutošću prate situaciju u Evropskoj uniji i eurozoni. U prilici su da vide zemlje poput Grčke, opterećene velikim dugovima i visokom nezaposlenošću , čije su ekonomije i dalje u recesiji. Zatim apoteke koje ostaju bez zaliha…Biznismen Benedikt Johaneson, koji podržava članstvo u uniji, priznaje da to ne pomaže njegovom cilju.

"Ali zašto nas porediti sa Grčkom? Zašto se ne upoređujemo sa Danskom, Holandijom, Švedskom, Finskom, Njemačkom, zemljama koje su nam najbliže?”

Island nije jedina zemlja koja se udaljava od Evropske Unije. Turska aplikacija, stara već 25 godina, sve rjeđe se pominje. Srbija i Makedonija takođe se suočavaju sa preporekama. Hrvatska će postati članica naredne godine. Ukoliko islandska vlada odluči da ispoštuje volju naroda, to bi moglo da ostane na snazi veoma dugo vrijeme.
XS
SM
MD
LG