Linkovi

Istraživači otkrivaju tajne memorije


Istraživači su ustanovili da odvojeni delovi mozga uporedno rade nalik malim radio stanicama, kako bi stvorili memoriju u vremenu i prostoru.

Većina istraživača ljudskog mozga usmerena je na shvatanje načina na koji ljudi stvaraju memoriju, kako je čuvaju i kako je pronalaze. U novoj studiji, istraživači sa univerziteta Kalifornije u Dejvisu i univerziteta Teksasa u Hjustonu nude novi uvid u taj proces.

U bolnici univerziteta Teksasa u Hjustonu, neurohirurg Nitin Tendon u poseti je 26-togodišnjem pacijentu koji ima epilepsiju, Tajleru. Doktor Tendon je postavio elektrode od platine na površinu Tajlerovog mozga kako bi mogao da prati električne signale kada Tajler dobije epileptični napad.

„Pre nego što možemo da shvatimo kako bi mogli da napravimo prostetički aparat koji bi mogli da koristimo kao zamenu za određene funkcije mozga koje su izgubljene, moramo da osmislimo to i shvatimo to na kompjuterskom nivou.“

Pošto istraživanja poput ovog doprinose shvatanju epilepsije Tajler je volontirao da učestvuje u njemu.

„Mislim da je bolje za sve ljude da saznaju što više o ovoj bolesti.“

Pacijenti kao što je Tajler takođe su doprineli studiji o načinu na koji mozak stvara sećanja i događaje u smislu vremena i prostora.

Bila je zagonetka kako mozak komunicira sa 'Gde' i 'Kada' delovima.“

Doktor Tendon imao je pacijente koji su, sa ugrađenim elektrodama, obavljali zadatke učenja koji su uključivali vreme i prostor kako bi videli kako mozak prenosi informacije.

Mozak komunicira sa te dve različite oblasti istovremeno tako što koristi dve različite frekvencije koje stižu iz istog dela mozga, hipokampusa.“

Hipokampus je deo donjeg dela mozga koji reguliše stvaranje memorija koje se zatim smeštaju u odvojene delove mozga.

„Može se reći da postoji radio stanica koja šalje signale ka dve različite grupe prijemnika istovremeno i to koristeći dve različite frekvencije.“

Na univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, neurolog Arne Ekstrom analizira podatke snimaka mozga, primenjujući tehnike koje se koriste za proučavanje protoka informacija. Tendon i njegove kolege nadaju se da će nastaviti ovo istraživanje u budućim studijama. Pošto je gubitak memorije jedan od problema povezanih sa epilepsijom, doktor Tendon kaže da ovo istraživanje može da pomogne i epileptičarima.

Mi sami sebe podešavamo kako bismo mogli da obnovimo funkcije memorije mnogo bolje nego što možemo, putem tih elektroda kod pacijenata sa epilepsijom, i takođe potencijlano, kako bismo bili u mogućnosti da obnovimo normalnu dinamiku mreže u mozgu.“

Doktor Tendon se nada da će takva otkrića u bliskoj budućnosti moći da pomognu epileptičarima kao što je Tajler da žive normalniji život.
XS
SM
MD
LG