Linkovi

Hapšenje u Orašju prvi ispit za novu hrvatsku vladu


Hrvatski premijer Andrej Plenković sa predsedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem (AP Photo/Amel Emric)

Hrvatski premijer Andrej Plenković sa predsedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem (AP Photo/Amel Emric)

Prošlo je četiri dana od hapšenja 10 bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Orašju osumnjičenih za ratni zločin protiv Srba. Državni vrh Hrvatske oglasio se tek u četvrtak. I dok je predsednica Kolina Grabar Kitarović iznenađena, premijer Andrej Plenković kaže da su optužnice protiv hrvatskih državljana u BiH pripremane već duže vreme, preneli su lokalni mediji.

"O hapšenju 'desetorice' obavešteni su Evropska unija i NATO. Krivični postupak protiv hrvatskih branitelja pripreman je duže vreme, a tajming njihovog hapšenja indikativan", poručio je Plenković na sednici vlade u četvrtak.

Hapšenje se dogodilo dva dana nakon što je novoizabrani premijer Hrvatske posetio Sarajevo i Mostar gde je konstatovao da je "status Hrvata u BiH nezadovoljavajući i da će BiH morati da menja Izborni zakon kako bi Hrvati u toj državi mogli sami da biraju svoje predstavnike u najviše državne organe, a ne da im to čine pripadnici drugih naroda," prenosi beogradska agencija Tanjug.

Hrvatski Jutarnji list piše da su svi u hrvatskoj vlasti najmanje dve godine znali za istragu, a činjenicu su podkrepili dokumentom obaveštajnih službi od 17. jula 2014. s informacijom o istrazi Tužilaštva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu za period od marta do oktobra 1992.

Neimenovani izvori rekli su za hrvatski dnevnik da su sa situacijom upoznati i aktualni premijer i predsednica, kao i glavni državni tužilac Dinko Cvitan.
Prema ovom izvoru, hrvatska vlada mogla bi imati i problem ako Tužilaštvo BiH aktivira optužni predlog protiv ministra obrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. po zapovednoj odgovornosti.

Navodi se i da su BiH istražitelji još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gde su proučavali, ali i fotokopirali deo građe vezane uz HVO i rat u Hrvatskoj.

Protokol, koji su u Sarajevu 3. juna 2013. potpisali tada glavni tužioci Hrvatske i BiH, podrazumeva da bez obzira na to što je jedno tužilaštvo preduzelo krivični progon, drugu stranu to ne sprečava da na području države na čijoj je teritoriji počinjen ratni zločin procesuira počinitelja tog zločina ako se zatekne na njenom području ili ga potražuje neka treća zemlja sve dok predmet ne postane presuđena stvar.

Obe strane su se obavezale da će jedna drugu obaveštavati o stanju predmeta i čuvati tajnost podataka, ako to zatraži druga strana. Po ugovoru svaka strana mogla ga je otkazati u roku od tri meseca, ali dosad nijedna to nije učinila.

Protokol o saradnji je potpisan i sa Crnom Gorom 28. jula 2006. i oktobra iste godine s tužiocem za ratne zločine Srbije.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje oglasio se danas u Zagrebu i ponovo ukazao na probleme pri razmeni dokumenata i informacija koje su se strane po Protokolu obavezale.

On je naveo da je većina traženih dokumenata dostavljena BiH i napomenuo da Hrvatska u toj saradnji nije radila ono što je radila Srbija, koja je u dokumentima ostavljala samo specifične tražene podatke, a ostalo "zacrnjivala".

Ministar je kazao da je još bivšoj vladi dao nalog da se analizira sva dokumentacija koja je stizala zamolbenim putem iz BiH i iz Srbije, da se utvrdi za koga se tražilo i što se tačno tražilo.

"Mi sada radimo jedan presek i evidenciju i ona bi trebal da bude gotova za par dana", rekao je ministar pravosuđa.

Šprlje kaže da je Hrvatska tražila od BiH i Srbije pre nekoliko meseci da dostave sistematizovane podatke o hrvatskim državljanima koji se nalaze na optužnicama ili u određenim fazama istrage, ali tvrdi da obe države do danas to nisu učinile.

XS
SM
MD
LG