Linkovi

Kopli: Turska traži "otomansku" sferu uticaja


Gregori Kopli: "Vreme nije na strani Turske"
Gregori Kopli: "Vreme nije na strani Turske"

O angažovanosti i uticaju Turske i Rusije u sirijskoj krizi i na Balkanu razgovaramo sa izdavačem i urednikom časopisa “Odbrana i inostrani poslovi”.

Kopli: Intenzivnija angažovanost Turske u sirijskoj krizi nagoveštava njenu ambiciju da se preko sunita ponovo domogne Otomanske sfere uticaja, odnosno preko eventualnog sunitskog rukovodstva u Siriji. Suniti imaju podršku Saudijske Arabije preko Katara i Turske. Iz tog razloga tursko-američka alijansa je važna za Vašington da bi se zbacio Asad, koji se na zapadu smatra, ako hoćete, agentom Irana i saveznikom Rusije i Kine.

Interesantno je da u poslednje vreme slabi podrška Izraele sunitskim nastojanjima u Siriji iz bojazni širenja ekstremnog islamizma. Ukoliko bi ovakva konfiguracija dovela do konfrontacije Turske, koja je protiv Asada, i Irana koji ga podržava, bojim se da bi šiitski pripadnici mogli da se okrenu protiv premijera Erdogana, sto bi dovelo do povećanog uticaja Kruda u Turskoj, ali i u Siriji i Iraku.

Glas Amerike: Kako biste ocenili nedavnu posetu turskog premijera Erdogana Rusiji?

Kopli: Turska se suprotstavila Rusiji po pitanju Sirije i nastoji da privoli Moskvu da prihvati zapadni pristup. Rusija sebi to ne može dozvoliti ako želi da zadrži bilo kakav regionalni uticaj. U odredjenoj fazi, Turska će morati da pregovara sa Rusijom, Kiprom, Grčkom i Izraelom ako želi da realizuje svoju ulogu u energetskim projektima u istočnom Mediteranu, jer ukoliko to ne bude mogla da ostvari, biće pod potppunom energetskom zavisnosti od Rusije. S druge strane, Moskva i Peking se apsolutno protive svakoj stranoj intervenciji u Siriji, što je protiv njihovog nacionalnog interesa. Drugim rečima, ako Asad ode, u Siriji ćete dobiti ekstremi sunitski islamistički režim i potpunu ugroženost manjina i eliminisanje uticja Rusije i Kine.

Glas Amerike: Kakve su, kako to neki tvrde, “neo-otomaske ambicije Turske” na Balkanu, pa i u Srbiji?

Kopli: Turske diplomate na Balkanu, i u Srbiji, zagovaraju nove odnose, recimo, izmedju Beograda i Ankare, na ekonomskom i političkom planu. Takve nove diplomatsko-ekonomske aktivnosti su u toku u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Bugarskoj i drugde, ali presudno pitanje je da li Turska može dovoljno brzo da konsoliduje svoj sadašnji poltički i ekonomski uticaj pre početka njene ekonomske stagnacije koja je na vidiku. Vreme nije na strani Turske i stoga treba pratiti delovanje EU, Rusije, pa i Kine.
XS
SM
MD
LG