Linkovi

Džinovski gušteri ponovo u prirodi


Džinovski gušter
Džinovski gušter

Džinovski gušteri koji žive na kanarskim ostrvima dugo nisu viđeni u prirodi pa se smatralo da su izumrli. Zahvaljujući naporima španskih naučnika ta retka životinjska vrsta ponovo se razmnožava.

Vulkanske stene i čudna vegetacija idealni su za stanište ovih bića koja su se smatrala izumrlim sve do pre 35 godina, kada je par guštera uhvaćen u dolini Frontera. U okviru nastojanja na obnovi njihove populacije 1995. otvoren je centar u kome su smešteni jedan mužjak i dve ženke. Godinu dana kasnije iz jaja se izleglo 12 mladunaca. Danas u centru živi 360 guštera, od kojih se svake godine po nekoliko pušta u divljinu. Huan Rafael Zamora je odbornik za ekologiju na ostrvu El Hiero

Nastojanja na konzervaciji ove vrste su važna jer joj je pretilo izumiranje. A to je endemska vrsta. Ima je samo na ostrvu El Hirero“, kaže Zamora.

Centar ima nekoliko kaveza uređenih kao prirodno stanište u kojima gušteri provode nekoliko godina pre nego što budu pušteni u divljinu. Pošto imaju hladnu krv gušteri su ujutro spori i letargični sve dok ih sunce ne zagreje.

Odrasli gušter sa El Hirera dostiže težinu do 400 grama dok dužina retko premašuje 60 centimetara, premda su u divljini viđeni i primerci od 75 centimetara. Boja im je tamnosiva sa dva reda žutih pega, koje u doba parenja postaju izraženije. Mužjaci imaju veću glavu i deblji rep i krupniji su od ženki

Period parenja počinje tokom prve dve nedelje maja, a ženjke legu prosečno 9 jaja, od prve nedelje juna do kraja avgusta. Posle 59 dana inkubacije u podzemnom gnezdu, pri temperaturi od 28-29 stepeni Celzijusa i vlažnosti od 70 do 80 odsto, mladunci izlaze iz jaja u periodu od avgusta do oktobra.

Dugački su prosečno 17 centimetara, ali brzo rastu i već posle nekoliko meseci dostižu dužinu od 25 centimetara. Glavni biolog Centra, Miguel Anhel Rodrigez, kaže da njihovo odgajanje obuhvata i neku vrstu treninga za život u divljini.

„Gušteri moraju da budu spremni pre puštanja. Hranimo ih istom hranom kako bi umeli sami da opstanu. Čak ih učimo i kako da prepoznaju grabljive ptice i mačke kako bi umeli da se brane ili da pobegnu“, kaže Rodrigez.

Džinovski gušteri hrane se lišćem, izdancima i zrnevljem, ali i skakavcima, muvama, gusenicama i drugim sitnim životinjama. Ne zna se za sigurno koliko dugo žive ali za najstarijeg guštera u centru se veruje da ima oko 30 godina. Od 1999. do 2005. godine u divljinu je pušteno gotovo 400 primeraka tako da se sada smatra da su džinovski gušteri sa ostrva El Hiero na dobrom putu da budu skinuti sa liste ugroženih životinjskih vrsta.

XS
SM
MD
LG