Linkovi

Genetski modifikovan losos na trpezi


Genetski modifikovan losos raste i do dva puta brže od običnog
Genetski modifikovan losos raste i do dva puta brže od običnog

Američka vlada razmatra, prvi put, da odobri genetski modifikovane životinje za ljudsku upotrebu. Životinje, odnosno riba, koja se razmatra je losos, ali takva dozvola mogla da otvori vrata i za druge životinje. Oni koji odobravaju potez kažu da bi to moglo da poboljša ishranu sve brojnije svetske populacije u vreme kada osiromašene reke i okeani ne mogu više da ispune potrebe.

Posle više godina razmatranja, američki Sekretarijat za hranu i lekove je, prema izveštajima, spreman da odobri slobodnu prodaju genetski modifikovanog lososa za ljudsku ishranu. Kontroverzna odluka – o kojoj se razmatra godinama – mogla bi da otvori vrata i za druge genetski modifikovane životinje.

"Akvabaunti" – kompanija sa sedištem u Sjedinjenim Državama i Kanadi, proučavala je i menjala genetiku lososa više od 20 godina.

"To je losos koji raste otprilike dva puta brže neko obični losos i raste tolikom brzinom samo zato što smo mu dali drugu generaciju hormona rasta iz lososa. To je gen lososa u lososu“, objašnjava Ronald Stotis, predsednik "Akvabaunti" tehnologije.

On kaže da je "Akvabaunti" izabrala losos zbog njegovih visoko hranljivih vrednosti.

"Očekujemo da će, kako je svetska populacija sve brojnija, zahtevi za izvorima visoko kvalitetnih proteina biti sve veći. Riba je medju najboljim preradjivačima hrane u jestive proteine“, kaže Stotis.

On dodaje da je odobrenje u Sjedinjenim Državama veoma važan korak u eventualnoj komercijalizaciji te vrste ribe za akvakulturu ili gajenje ribe na farmama širom sveta.

"Sve što prodajemo su jaja koja proizvode samo ženke lososa koje su sterilne. One će takodje rasti u posebnim ribnjacima, slično načinu na koji se i sada proizvode“, kaže Stotis.

Proizvodnjom samo sterilnih ženki i njihovim odgajanjem u ogradjenim sistemima izbegava se eventualno bežanje u divljinu koje bi moglo da utiče na biodiverzitet divljih lososa. Stotis kaže da ljudi ne bi trebalo da budu zabrinuti zato što je riba genetski izmenjena.

"U Sjedinjenim Državama mi već upotrebljavamo značajne količine genetski izmenjenog sojinog zrna, pšenice i drugih različitih vrsta i to važi za ceo svet“, ističe predsednik "Akvabauntija".

Ipak, to je samo delimično istina. Sudeći prema izveštaju Svetske Banke, u samo 22 države zasadjeno je genetski modifikovano semenje, što je oko 8 procenata svetskog obradivog zemljišta. Razlog za to je, navodi se u izveštaju, poimanje javnosti o zdravstvenim i rizicima po životnu okolinu.

Evropska Unija ima zakone koji veoma oštro regulišu genetski modifikovane žitarice, dozvoljavajući samo mali deo njihovih vrsta. Nedavno, EU je predložila da se zemljama članicama dozvoli da samostalno odluče da li će dozvoliti ili ih zabraniti.

U Sjedinjenim Državama, Sekretraijat za hranu i lekove, koji bi mogao da odobri genetski modifikovane životinje, odbija da komentariše. Medjutim, Sekretarijat za poljoprivredu izrazio je zabrinutost zbog naglog smanjenja količina divlje ribe i potreba za proizvodnjom većih količina hrane.

"Potražnja za morskom hranom u Sjedinjenim Državama i širom sveta sve su veće ali je sposobnost okeana da proizvedu tu hranu, čak i pri trenutnim nivoima, bez obzira na povećanje populacije i pojačane potražnje, sve manja“, objašnjava Mark Mirando iz Nacionalnog instututa za hranu i poljoprivredu.

Sudeći prema podacima Sekretarijata za poljoprivredu, vrednost akvakulturne proizvodnje u Sjedinjenim Državama je porasla na skoro milijardu dolara tokom poslednjih 20 godina, uglavnom zahvaljujući rastućim potrebama za ribom generalno i zabrane ulova divlje ribe.

"Ako se genetičke promene pokažu kao bezbedne i nema bojazni da će životinje pobeći u divljinu i ugroziti prirodni broj životinja, onda mislim da bi to mogao da bude vredan pristup u poboljšanju delotvornosti proizvodnje hrane“, kaže Mirando.

Bez obzira na povećanje svetske populacije – i iskazane rezervisanosti povodom genetički modifikovanih žitarica širom sveta – može se pretpostaviti da bi hrana od genetički modifikovanih životinja mogla da izazove još veći otpor i kontroverzu.

XS
SM
MD
LG