Linkovi

Obama: Evropa može da reši krizu


Američki predsednik Barak Obama i nemačka kancelarka Angela Merkel na samitu G20 u Nici
Američki predsednik Barak Obama i nemačka kancelarka Angela Merkel na samitu G20 u Nici

U Kanu je danas završen samit Grupe 20, kojim je dominirala zabrinutost zbog Grčke i budućnosti evrozone. Lideri vodećih svetskih ekonomija usvojili su akcioni plan o jačanju ekonomskog razvoja i otvaranju novih radnih mesta. Američki predsednik Barak Obama ocenio je da su svetski lideri „postigli značajan napredak“ u stabilizovanju globalne ekonomije i da je uveren da će evropski lideri uspeti da reše dužničku krizu starog kontinenta.

Predsednik Obama rekao je novinarima na završetku samita G-20 da preostaje još „mnogo teškog posla“ da bi se rešila evropska dužnička kriza.

„Došli smo u Kan da sa evropskim prijateljima razgovaramo o tome kako će ići napred na osnovu plana koji je usvojen prošle nedelje da bi se rešila kriza. Dešavanja u Grčkoj u protekla 24 sata dodatno su ukazala na važnost primene tog plana u potpunosti, i što je brže moguće. Posle razgovora sa našim evropskim partnerima u protekla dva dana, uveren sam da Evropa ima kapacitet da odgovori na taj izazov.“

Obama ističe da su evropski lideri postavili temelj rešenju planom koji predvidja smanjenje grčkog duga, dokapitalizaciju banaka i povećanje kreditnog fonda pomoći u slučaju potrebe za novim spasavanjem, Sada, kako je rekao, „evropski plan jednostavno mora da se sprovede.“

Moramo priznati da je to teško. Iskreno saosećam sa svojim evropskim kolegama. Videli smo koliko je teško bilo nama da spasemo finansijski sistem u SAD.

Obama je takodje konstatovao da američka ekonomija ne daje željene rezultate, te da SAD uvidjaju da je njihov najvažniji zadatak da ubrzaju rast sopstvene ekonomije. On je takodje pohvalio Kinu što je na samitu pristala da preduzme dodatne korake da ojača sopstvenu ekonomiju i smanji veliki spoljnotrgovinski suficit koji je doveo do velikog deficita u trgovini sa SAD.

Sastanak svetskih lidera odvijao se u znaku napetih razgovora o Grčkoj i budućnosti evra. Evropljani kao što je francuski predsednik Nikola Sarkozi pozdravili su odluku Atine da

U Grčkoj se stvaraju uslovi za povoljni konsenzus o dogovoru postignutom 27. oktobra, i veoma nam je drago što atmosfera u Grčkoj danas, na kraju ove nedelje, nije ni nalik onoj početkom prošle nedelje.“

Medjutim, lideri EU i tržišta već gledaju mimo krize u Grčkoj, prema ozbiljnijoj pretnji za evro-zonu – Italiji. Treća najveća ekonomija evrozone smatra se suviše važnom da se može dozvoliti njeno bankrotstvo, pa su lideri pozdravili pristanak italijanskog premijera Silvija Berluskonija da dozvoli MMF-u da nadgleda italijanske ekonomske reforme.
Kada je reč o predlozima da se uvede porez na finansijske transakcije, francuski predsednik Sarkozi rekao je da je osnovni cilj tog poreza da se pomogne rešavanju finansijske krize.

„Smatramo da je, sa moralne strane, apsolutno ključno da gradjani sveta znaju da će finansijski akteri, koji su doveli svet u probleme sa kojima se sada suočavamo, morati da finansijski doprinesu popravljanju štete koju su izazvali.“

Kako je saopštio predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompuj, lideri G20 dogovorili su se da povećaju zalihe Međunarodnog monetarnog fonda kako bi doprineli suzbijanje evropske dužničke krize. Međutim, oblik dodatne pomoći MMF-u ostaje nedorečen, u trenutku kada se neke od najvećih svetskih ekonomija, kao što su Sjedinjene Države i Kina, suočavaju sa sopstvenim ekonomskim teškoćama.

XS
SM
MD
LG