Linkovi

Ubrzana istraživanja na planu globalnog zagrevanja


Snimak in leteće laboratorije
Snimak in leteće laboratorije

U letećoj laboratoriji se oluje posmatraju uživo, što naučnicima omogućava da kružeći oko planete, zabeleže hemijske reakcije u atmosferi.

Svet postaje sve toplije mesto. Tokom 2012. nivo ugljen- dioksida u vazduhu je porastao. Nivo mora je rekordno visok, a led na Arktiku istorijski nizak, kako je objavljeno u najnovijem izveštaju Nacionalne uprave za okeane i atmosferu. Kako izveštava novinarka Glasa Amerike, Rozen Skirbl, naučnici koji proučavaju ove ekološke promene sada su počeli da rade u novoj laboratoriji koja doslovno rečeno, leti ka novim naučnim otkrićima.

Ovaj model aviona “Gulfstream V” prilagođen je naučnim potrebama. Al Kuper je glavni naučnik u Nacionalnom centru za atmosferska istraživanja, organizaciji koja je pomogla da se avion od projekta na papiru, vine u nebo.

“Zajednica je tražila da im bude omogućeno ovako nešto iz nekoliko razloga: prvo, hteli su da ispituju visoke atmosferske slojeve, a drugo, to im omogućuje da obavljaju studije na globalnom nivou”.

Leteća laboratorija nazvana je Hajper, što je na engleskom skraćenica od Vazdušna platforma za obavljanje složenih ekoloških istraživanja pomoću instrumenata. Avion može da dostigne 16 hiljada metara visine i ima dovoljno goriva da leti 11 hiljada kilometara. U letećoj laboratoriji se oluje posmatraju uživo iznad oblaka, što naučnicima omogućava da kružeći oko planete, zabeleže hemijske reakcije u atmosferi.

“Najvažnije je to što možemo da izmerimo na licu mesta. Instrumenti koje imamo mogu da mere tokom leta u visokoj rezoluciji, mnogo bolje nego što mogu na bilo koji drugi način”.

Među brojnim meteorološkim instrumentima, tu su i dropsonde, pamučne tube ojačane epoksidnom smolom, koje su smeštene unutar strujnog kola, odakle se ispuštaju iz aviona kako bi merile atmosferski pritisak, temperaturu, vlažnost vazduha i brzinu vetra, kaže inženjer Nik Pots.

“Dok sonde padaju, one mere ove parametre. To je neka vrsta telemetra, slično onome kako mobilni telefon komunicira sa glavnim centrom, s tim što sonde umesto toga, komuniciraju sa avionom”.

Inženjer zadužen za kompjuter u letećoj laboratoriji šalje komandu automatskoj lansirnoj rampi u repu aviona, koja zatim katapultira dropsonde.


“Ove naprave se često koriste tokom uragana. Doletimo do uragana, kružimo oko njega i onda izaberemo mesto gde želimo da ih lansiramo”.

Pots kaže da podaci sakupljeni pomoću ovog projekta vrednog 81 i po milion dolara, mogu da pomognu pri predvidjanju kretanja uragana i za kreiranje modela drugih vremenskih nepogoda, što, kako ističe, može da spase živote.
XS
SM
MD
LG