Linkovi

Vujanović: Prevremeni izbori odlažu integracije

  • Nebojša Redžić

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic

Prijevremeni parlamnentarni izbori u narednoj godini ne bi imali smisla i nesumnjivo bi pokazali da Crna Gora nije posvećena NATO integracijama, što bi rezultiralo odglaganjem poziva za članstvo, rekao je u intervjuu za Glas Amerike predsjednik Filip Vujanović

Vujanović je dodao da bi to bi bila velika šteta za Crnu Goru, a da bi odgovornost bila na vladajućoj koaliciji.

Predsjednik Vujanović za naš program kaže da je zadovoljan učincima državne politike Crne Gore u godini koja je za nama, posebno na spoljno-političkom planu:

"Veoma sam zadovoljan proteklom godinom. U integracijama smo postigli značajan uspjeh. Otvorili smo 16 poglavlja u pregovorima sa EU, dva smo zatvorili, u poglavljima 23 i 24 pokazali visok stepen pouzdanosti i kooperativnosti ostvarenja očekivanja. Pokazali smo da smo dobar i pouzdan partner EU u procesu pristupanja. U odnosu na NATO, veoma sam zadovoljan zaključcima Samita u Velsu koji su opredijelili intenzivirani i fokusirani dijalog sa Crnom Gorom. Time su pokazali da su spremni da naprave izuzetak za Crnu Goru i da ćemo naredne godine sa nivoa, ne Samita kako je to ranije bilo, nego Savjeta ministara inostranih poslova, dobiti poziv za članstvo. Smatram da je velika obaveza Crne Gore da taj poziv i dobije. U ekonomskom smislu, ostvarili smo značajne uspjehe. Stvoreni su svi uslovi za gradnju dijela autoputa od Podgorice do Mateševa koji je važan aspekt razvoja Crne Gore, važan i sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i povezivanja sjevernog dijela države sa kontinentalnim dijelom i ukupno razvoja sjevera Crne Gore. Uspjeli smo da sačuvamo i KAP koji je najveći industrijski kapacitet zemlje koji stvara uslove da sa svojim razvojem zaposli nove ljude - i to značajan broj ljudi. S druge strane, uspjeli smo da u krajnje nepovoljnim uslovima imamo dobru turističku sezonu, koja je najbolja do sada. U ovoj godini otvorili smo 11 novih hotela i stvorili uslove da turistički razvoj ide uzlaznim trendom. Ono što bi mogla da bude neostvarena ambicija jeste bolje iskorišćenje sadsržaja poljoprivrede, veće ostvarenje preduzetnišptva u oblasti poljoprivrede i korišćenje sjajnih poljoprivrednih resursa, posebno na sjeveru, kako bi naši građan u okviru porodičnog biznisa našli prostor za svoj angažman. "

Budući da su kriterijumi i pretpostavke za ulazak u NATO slični onima koje zahtijeva i EU, Vujanovića smo pitali koliko je Crna Gora uradila u oblasti vladavine prava, posebno u kontekstu aktuelnih pregovora:

"Ubijeđen sam da ta oblast, koju nazivamo poglavljima 23 i 24 ide dobrom dinamikom i da je Crna Gora pokazala svoju odlučnost da i u dijelu osnovnih ljudskih prava i sloboda, i u dijelu funkcionisanja pravosuđa kroz zaštitu ljudskih prava, želi da ostvari maksimum. Siguran sam da ćemo to pokazati i u implementaciji zakona koje smo donijeli, a vjerujem i u punom partnerstvu sa ekspertima EU i NATO koji taj dio na pažljiv način sagledavaju, a kroz intenzivirani i fokusirani dijalog NATO-a i neposredno učestvuju u kreiranju vladavine prava. "

Predsjednik parlamenta nedavno je primjetio da u državnoj politici postoje “naznake skretanja sa evroatlanskog kursa”. Vujanović, međutim, tvrdi da u vladajućoj koaliciji ne postoje snage koje opstruiraju integracije:

"Ubijeđen sam da su u vladajućoj koaliciji svi koji su na dužnostima – apsolutno za NATO. Vladajuća koalicija u cjelini – i DPS i SDP i Bošnjačka stranka i HGI i LP i albanske nacionalne stranke su apsolutno za NATO. Znamo da je i Pozitivna Crna Gora, kao važan dio podrške unutar parlamenta za NATO. I jedan dio iz Demokratskog fronta se takođe izjašnjava za NATO. Prema tome, mi imamo gotovo dvotrećinsku većinu unutar parlamenta. Ne vidim apsolutno nikoga ko iz vladajuće koalicije obavlja državne dužnosti da ima bilo kakvu rezervu. Očekujem iz sve snage da će NATO razumjeti tu vrstu podrške unutar Crne Gore i da će konačno cijeniti svoju potrebu da Crnu Goru ima unutar NATO-a. Crna Gora je jedina država unutar prostora Jadrana i Mediterana, od Španije do Turske, koja je van NATO-a. Mislim i da geostrateška pozicija Crne Gore upućuje na to da ona treba da bude u NATO i da će Alijansa prepoznati svoj interes da ima Crnu Goru u svom sastavu. Nadam se da će naredna godina biti godina poziva za NATO. To je bitno za Crnu Goru, za naš region. To će biti novi doprinos stabilnosti regiona.

Predsjednik Vujanović potencira važnost dogovora koalicionih partnera o najvažnijim pitanjima državne politike, naglašavajući da DPS i SDP imaju veliku odgovornost, posebno kada je u pitanju približavanje NATO-u, ekonomija i odnos prema investitorima. Tvrdi da su izbori nepotrebni:

"Ne vidim da izbori imaju smisla, u narednoj godini posebno. Oni bi nesumnjivo pokazali da Crna Gora nije posvećena NATO integracijama i vjerovatno odložili poziv, što bi bila ogromna šteta za Crnu Goru i velika odgovornost vladajuće koalicije. U ime te odgovornosti, ubijeđen sam da će vladajuća koaliucija sačuvati svoje funkcionisanje i o ekonomskim projektima i vizijama se dogovoriti, pokazujući tako odgovornost prema NATO-u. "

Od naredne godine, Vujanović u sferi ekonomije očekuje da će Crna Gora ostati privlačna, konkurentna destinacija za investitore:

"Moramo da nastavimo sa politikom privlačenja investitora i sa politikom ozbiljnog odnosa prema onim procesima koje smo dovršili u tenderskim procedurama koje su okončane. Dakle, ne možemo tjerati strane investiture nakon tendera na kojima su pobijedili i ne možemo ostavljati utisak neozbiljnog pregovarača i neozbiljne države u pregovorima. Mislim da će Crna Gora, u tom smislu, biti i nadalje investiciono interesantna i da ćemo kroz investicije obezbijediti bolji kvalitet života. Mnogo očekujem naredne godine od početka izgradnje autoputa Podgorica-Mateševo. Misllim da on, sam po sebi, može značajno da pokrene ekonomiju u Crnoj Gori. Mnogo očekujem i od izgradnje drugog bloka TE u Pljevljima. Nije to samo ekonomski projekat, to je projekat zaštite životne sredine u Pljevljima koja su najzagađeniji grad u Crnoj Gori, čime je ugrožen i kvalitet zdravlja Pljevljaka.

Kada je sektor bezbjednosti u pitanju, posebno u kontekstu ostavke prvog čovjeka ANB-a, Vujanović ističe da “bilo čija ostavka ne može ugoziti odbranu i bezbjednost države, niti njene evroatlanske integracije”. No, pitanje svih pitanja u narednoj godini, za predsjednika je dobijanje pozivnice za članstvo u Alijansi, uz očekivanje da će NATO snažnije prepoznati interes da Crnu Goru ima kao svog člana.

Razgovaraće ponovo sa Krivokapićem

NIČIJA OSTAVKA NE MOŽE UGROZITI BEZBJEDNOST ZEMLJE

Vujanovića smo pitali zašto je odložena sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost čije je sazivanje tražio predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić

"Premijer me neposredno pred sjednicu obavijestio da ne može doći. Rekao je da on zadržava mišljenje o sjednici kakvo je imao. I ja imam isto mišljenje. Dakle, razmijenili smo argumente i viđenja te sjednice. Mislim da je sjednica sa tim sadržajem apsolutno nepotrebna, ali sam dužan prema Poslovniku da je zakažem i ja sam je, naravno, uredno zakazao. Ni u jednom trenutku nijesam mislio da se ta sjednica izbjegne. Ali i sada mislim da je ona bez ikakvoga smisla. Razgovaraću ponovo sa predsjednikom parlamenta o tome da koriguje svoj predlog. Ne može povlačenje bilo kojeg državnog funkcionera, uključujući i nas trojicu koji smo članovi Savjeta, da ugrozi bezbjednost zemlje ili utiče na njenu odbranu. Mislim da Savjet za odbranu i bezbjednost treba da raspravlja o tim pitanjima, a ne o tome zašto se povukao direktor ANB-a koji u personalitetu, i njegova Agencija, odgovaraju Vladi. Dakle, nikada nijesam mislio, niti mislim, da Savjet za odbranu i bezbjednost treba da se sastane zbog bilo čije ostavke! Bilo čija ostavka u ovoj državi nije pitanje naše odbrane, ili naše bezbjednosti, ili pitanje naših evroatlanskih integracija. Zvao se taj direktor državne agencije ovako ili onako, bio ova ili ona ličnost, on svojim personalitetom ne može da utiče na odbranu države, na njenu bezbjednost, niti na evroatlanske integracije. Razgovaraću ponovo sa predsjednikom Skjupštine da koriguje svoj predlog, razgovaraću ponovo i sa predsjednikom Vlade. Mi ćemo izvjesno imati tu temu, ali u nekoj varijanti koja će biti u skladu sa porukom te sjednice jer se ne može razgovarati na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost zašto se direktor ANB povukao sa te dužnosti. To je besmisleno i na određeni način nije u skladu ni sa nadležnošću, pa rekao bih, ni sa dignitetom tog Savjeta. Vidjećemo šta će biti sudbina te sjednice i kada ćemo razgovarati. Meni je, naravno, žao što predsjednik parlamenta, nakon razgovora sa mnom – a imali smo više razgovora – nije povukao taj predlog. Ali, budući da on insistira na njemu, ja ću zakazati ponovo tu sjednicu, pa da vidimo hoće li to biti tema.

XS
SM
MD
LG