Ukoliko prijedlog prodje glasanje u četvrtak, značiće to i potencijalnu mogućnost da stanovnici zemalja Zapadnog Balkana, u slučaju povećanog broja lažnih azilanata, izgube povlasticu bezviznog putovanja evropskim prostorom.
Višegodišnja rovovska borba Evropskog parlamenta , Komisije i Savjeta o mehanizmu kojim bi se države članice zaštitile od prekomjernog pritiska imigracije, mogla bi se okončati u četvrtak, kada će Parlament glasati o danas predstavljenom prijedlogu. On u najvećoj mjeri ide na ruku Evropskom savjetu i ministrima unutrašnjih poslova, koji su u strahu da otvorene evropske granice znače i otvorenu mogućnost za ilegalne imigrante, kriminal i narušavanje bezbjednosti.
U paketu sa ovim, prijedlog predvidja i reciprocitet prema onim državama koje, poput Kanade i SAD, ne tretiraju na isti način gradjane EU. Ukoliko primjerice, Amerikanci od Čeha traže vize, Unija bi istu mjeru trebala primjeniti i prema američkim gradjanima.
"Mislim da treba da zaštitimo evropske gradjane i tražimo rješenje za probleme sa kakvima se suočavaju milioni gradjana, bilo da dolaze iz Poljske, Češke, Rumunije, Bugarske, ili sa Kipra", kazao je predlagač rezolucije, član EP iz Španije, grupa narodnjačkih partija, Dijaz de Mera Garsija Konzuegra.
A kada je riječ o mehanizmu stavljanja van snage bezviznog režima, što posebno pogadja Zapadni Balkan, mišljenja se oštro razlikuju. Nasuprot strahu konzervativaca od kako reče njihov predstavnik iz Austrije, autobusa koji sa Balkana dolaze puni, a vraćaju se prazni, stoji stav da će se takav mehanizam koristiti kao politički instrument.
"Postoji ogroman rizik da bi ovakav mehanizam mogao da se iskoristi od strane nekih evropskih vlada kao sredstvo za dobijanje političke podrške protiv pridošlica iz susednih zemalja. Tu na prvom mjestu mislim na građane Zapadnog Balkana za koje je vizna liberalizacija bila istorijski korak na njihovom putu ka EU. Ovim ugrožavamo ne samo budućnost vizne politike već i politike prema susjedstvu", ocijenila je bivša izvjetiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon.
"Sasvim smo razočarani ovakvim sporazumom o privremenom stavljanju van snage bezviznog režima. Naša politička grupa se ne slaže da bi povećanje broja imigranata trebalo da bude kriterij za takvu suspenziju. Gradjani zemalja za bijele liste ne bi trebali biti kažnjeni zbog pokušaja nekih od svojih sunarodnika da dobiju azil, čak i bez valjanog razloga", naglasila je članica Evropskog parlamenta iz Litvanije, evropski zeleni, Tatjana Zdanoka.
"Vizna politika u EU se pretvorila u instrument za ucjene, posebno država Zapadnog Balkana. Ovo je anti-romski zakon, recimo otvoreno- šta sada slijedi? Na granici Srbije svaki Rom ili onaj ko izgleda tako sada može bez bilo kakvog razloga biti vraćen nazad i autobuske kompanije će, bez valjanog razloga, odbijati da prodaju karte Romima koji namjeravaju da putuju", smatra članica Evropskog parlamenta iz Njemačke, Kornelija Ernst.
Glasanje o ovoj mjeri je za dva dana, a Tanja Fajon i predstavnici partija lijevog centra pozvali su parlamentarce da glasaju protiv ponuđenih rješenja.
Višegodišnja rovovska borba Evropskog parlamenta , Komisije i Savjeta o mehanizmu kojim bi se države članice zaštitile od prekomjernog pritiska imigracije, mogla bi se okončati u četvrtak, kada će Parlament glasati o danas predstavljenom prijedlogu. On u najvećoj mjeri ide na ruku Evropskom savjetu i ministrima unutrašnjih poslova, koji su u strahu da otvorene evropske granice znače i otvorenu mogućnost za ilegalne imigrante, kriminal i narušavanje bezbjednosti.
U paketu sa ovim, prijedlog predvidja i reciprocitet prema onim državama koje, poput Kanade i SAD, ne tretiraju na isti način gradjane EU. Ukoliko primjerice, Amerikanci od Čeha traže vize, Unija bi istu mjeru trebala primjeniti i prema američkim gradjanima.
"Mislim da treba da zaštitimo evropske gradjane i tražimo rješenje za probleme sa kakvima se suočavaju milioni gradjana, bilo da dolaze iz Poljske, Češke, Rumunije, Bugarske, ili sa Kipra", kazao je predlagač rezolucije, član EP iz Španije, grupa narodnjačkih partija, Dijaz de Mera Garsija Konzuegra.
A kada je riječ o mehanizmu stavljanja van snage bezviznog režima, što posebno pogadja Zapadni Balkan, mišljenja se oštro razlikuju. Nasuprot strahu konzervativaca od kako reče njihov predstavnik iz Austrije, autobusa koji sa Balkana dolaze puni, a vraćaju se prazni, stoji stav da će se takav mehanizam koristiti kao politički instrument.
"Postoji ogroman rizik da bi ovakav mehanizam mogao da se iskoristi od strane nekih evropskih vlada kao sredstvo za dobijanje političke podrške protiv pridošlica iz susednih zemalja. Tu na prvom mjestu mislim na građane Zapadnog Balkana za koje je vizna liberalizacija bila istorijski korak na njihovom putu ka EU. Ovim ugrožavamo ne samo budućnost vizne politike već i politike prema susjedstvu", ocijenila je bivša izvjetiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon.
"Sasvim smo razočarani ovakvim sporazumom o privremenom stavljanju van snage bezviznog režima. Naša politička grupa se ne slaže da bi povećanje broja imigranata trebalo da bude kriterij za takvu suspenziju. Gradjani zemalja za bijele liste ne bi trebali biti kažnjeni zbog pokušaja nekih od svojih sunarodnika da dobiju azil, čak i bez valjanog razloga", naglasila je članica Evropskog parlamenta iz Litvanije, evropski zeleni, Tatjana Zdanoka.
"Vizna politika u EU se pretvorila u instrument za ucjene, posebno država Zapadnog Balkana. Ovo je anti-romski zakon, recimo otvoreno- šta sada slijedi? Na granici Srbije svaki Rom ili onaj ko izgleda tako sada može bez bilo kakvog razloga biti vraćen nazad i autobuske kompanije će, bez valjanog razloga, odbijati da prodaju karte Romima koji namjeravaju da putuju", smatra članica Evropskog parlamenta iz Njemačke, Kornelija Ernst.
Glasanje o ovoj mjeri je za dva dana, a Tanja Fajon i predstavnici partija lijevog centra pozvali su parlamentarce da glasaju protiv ponuđenih rješenja.