Linkovi

Ukrajinska kriza: Zapad vrši diplomatski pritisak


Nemačka kancelarka Merkel i francuski predsednik Oland u Kijevu na sastanku sa ukrajinskim predsednikom Porošenkom, 5. februar 2015.
Nemačka kancelarka Merkel i francuski predsednik Oland u Kijevu na sastanku sa ukrajinskim predsednikom Porošenkom, 5. februar 2015.

Sjedinjene Države i partneri iz Evrope vrše diplomatski pritisak za okončanje sukoba u istočnoj Ukrajini.

Francuski predsednik Fransoa Oland i nemačka kancelarka Angela Merkel doputovali su u Kijev kako bi predstavili novu mirovnu inicijativu i to samo nekoliko sati pošto se državni sekretar Sjedinjenin Država Džon Keri tamo sastao sa ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom.

Keri je posle sastanka sa Porošenkom rekao da Vašington želi da se pronađe diplomatsko rešenje za konflikt, ali da neće žmuriti pred ruskom agresijom. Američki šef diplomatije je nazvao napore za postizanje rešenja “kritičnim trenutkom za ovaj region, ovu zemlju, za izglede za mir”.

Keri je za eskalaciju nasilja u istočnoj Ukrajini okrivio proruske separatiste i Kremlj, naglašavajući da ruski predsednik Vladimir Putin "može da napravi izbor koji bi okončao ovaj rat". Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom u Kijevu, Keri je optužio separatiste koje podržava Rusija za "neselektivno" granatiranje i "zauzimanje veće teritorije i terorisanje većeg broja građana". Keri je rekao da "nema sumnje ko blokira mogućnost postizanja mira" i dodao da praćenje obaveštajnih službi pokazuje da Rusija šalje tenkove, raketne sisteme i konvoje, kako sa oružjem tako i sa ljudstvom.

Zapadni lideri se nadaju da će pretnja eskalacijom biti dovoljna da se pridobiju ustupci Moskve.

U poslednjih nekoliko dana, Rusija je iznela inicijativu za mirovni plan za Ukrajinu, pozvavši na prekid vatre. Merkel i drugi evropski lideri su insistirali da svaki sporazum mora da bude zasnovan na “protokolu iz Minska” koji je prošlog septembra dogovoren u Belorusiji, a koji iziskuje međunarodnu posmatračku misiju rusko-ukrajinske granice.

U borbi ukrajinskih snaga i pro-ruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini život je izgubilo više od 5 hiljada ljudi od prošlog aprila.

Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da naoružava pobunjenike u istočnoj Ukrajini i da šalje vojsku preko granice. Zvanična Moskva negira direktnu umešanost, ali priznaje da se neki ruski dobrovoljci bore na strani pobunjenika.

Visoki vojni zvaničnici NATO-a sastali su se danas u Briselu kako bi razmotrili odgovor Alijanse na ukrajinski konflikt. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, američki sekretar za odbranu Čak Hejgel i general Fil Bridlav, vrhovni američki komandant u Evropi, su još jednom istakli da neće biti vojnog rešenja za konflikt u Ukrajini iako je predstavljen plan za jačanje prisustva u istočnoj Evropi.

I Francuska i Nemačka oštro su se usprotivile ideji da se ukrajinskim snagama dostavi oružje. Ministri spoljnih poslova Evropske unije raspravljaće iduće nedelje o eventualnom uvođenju dodatnih sankcija Rusiji.

Francuski predsednik Oland i nemačka kanceraka Merkel otputovaće u Moskvu u petak sa predlogom sa posebnim akcentom na “teritorijalni integritet Ukrajine”.

Portparol Kremlja je istakao da bi ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao o “najbržem mogućem završetku gradjanskog rata u jugoistočnoj Ukrajini”.

Kao glavni zapadni posrednik za ukrajinsku krizu, Merkel je tokom prošle godine razgovarala sa predsednikom Putinom više od 40 puta, ali će u petak prvi put od početka krize posetiti Moskvu.

Kancelarka Merkel će posle posete Moskvi, u nedelju otputovati u Vašington gde će se sastati sa predsednikom SAD, Barakom Obamom. Iz Bele kuće kažu da će dvoje lidera razgovarati o nizu tema, uključujući i Ukrajinu, borbu protiv terorizma i Islamske države, kao i Avganistan i Irak. Medju temama će biti i ekonomski rast i samit G7, koji je planiran za jun u Nemačkoj.

XS
SM
MD
LG