Linkovi

Sutra izveštaj EK o Srbiji


Sutra izveštaj EK o Srbiji
Sutra izveštaj EK o Srbiji

Pred sutrašnju objavu izveštaja Evropske komisije o progresu Srbije u reformama i evropskim integracijama, još je neizvesno da li će Komisija dati zeleno svetlo da zemlja predje u novu fazu odnosa sa zvaničnim Briselom. Preporuka Savetu ministara Evropske unije da Srbiju prepozna kao državu-kandidata za evropsko članstvo, ako bude deo sutrašnjeg izveštaja, imaće višestruko značenje, uvereni su evropski parlamentarci i politički analitičari u Briselu.

Nama, iz našeg ugla, se čini iznimno važan posao komesara za proširenje Štefana Filea - on nam je ključna veza sa onim što se zove proširenje EU i naša budućnost u njoj. Iz ovog ureda se redovno ponavlja - budućnost vam je unutar Unije, a brzinu pristupanja odredjujete sami. Medjutim, da li je baš tako? Sve jasnije smo svjesni da politika igra svoju ulogu u svemu tome i još više smo svjesni: nismo na listi evropskih priopriteta.

Proširenje nije prioritet za EU, oni nikako ne žele da se žure u tom poslu. U isto vrijeme, jasno im je da moraju nešto da čine po tom pitanju, jer činjenica je da Unija gubi svoj uticaj na Zapadni Balkan. Pogledajte samo one koji zaostaju u trci: BiH, Albaniju, Kosovo i Makedoniju, gdje EU igra sve manju ulogu u političkom odredjenju i Briselu je jasno da, ako želi da bude globalni igrač, mora osnažiti svoju ulogu na Balkanu", kaže analitičar Evropske stabilizacijske inicijative, Aleksandra Stiglmajer.

Zbog toga, vjeruju evropski parlamentarci, zbog vlastitog interesa, evropske članice ne smiju iz ruku ispustiti instrument proširenja koji se ipak pokazao kao najdjelotvornije sredstvo u komunikaciji sa često teškim sagovornicima iz regiona:

«Moramo izbjeći davanje negativnih signala regionu, ili potpuo ignorisanje – izgubićemo tada kontrolu nad procesom i izgubiti uticaj. Trajno ćemo izgubiti ono do čega nam je stalo : da imamo partnere, države koje se mojau razvijati. Imalo bi to negativne posljedice po region, ljudi bi nasdtojali u velikom broju napustiti region, emigrirati i i to bi bilo veoma, veoma negativno…», kaže član Evropskog parlamenta Hanes Svoboda.

A situacija je posebno kompleksna u državama koje se tokom protekle godine nisu posebno trudile da ispune domaću zadaću - progres kakav je BiH učinila je gotovo neprimjetan uz činjenicu da država još uvijek, godinu dana nakon izbora, nema vladu, u Albaniji je borba za vlast pozicije i opozicije u sjenu bacila evropsku agendu, Kosovo muku muči sa statusom, Makedonija sa imenom. Što se Srbije tiče, njoj je više puta posredno i neposredno poručeno da sudbina njenog napredovanja prema Uniji zavisi od toka rješavanja odnosa sa Prištinom.

«Neko pravi snažnu vezu sa kosovskim pitanjem - naravno, na kraju, rješenje se mora naći i za Kosovo i za Srbiju. Ali sada, važan je jasan signal, poruka Srbiji od koje se traži da nastavi razgovore sa Kosovom i da nastavi tražiti rješenja. Naravno, tu je Unija koja treba da posreduje na takav način da bude moguće postići konačni sporazum », smatra Hanes Svoboda.

XS
SM
MD
LG