Linkovi

Lideri EU traže rešenja za migrante

  • Elvir Bucalo

Devojčica sa medvedom izlazi sa norveškog broda pošto je spasena na Mediteranu, Italija 25. jul 2015.

Devojčica sa medvedom izlazi sa norveškog broda pošto je spasena na Mediteranu, Italija 25. jul 2015.

Grčka i Italija su tražile urgentno rješenje kako bi se pritisak izbjeglica podijelio na ostatak Evropske unije.

Evropski parlament je nedavno podržao plan Evropske komisije da se 40.000 izbjeglica prelocira iz Grčke i Italije u ostale evropske zemlje. Poznat je rezultat evropskog samita o tome - neke države, poput Velike Britanije, Irske i Danske nisu željele da učestvuju u tome dok druge, poput Njemačke, koja je i sada na meti većine izbjeglica, pristaju da udome one čiji su razlozi izbjeglištva prepoznati kao valjani. Ovih dana je delegacija Evropskog parlamenta obišla neke od izbjegličkih centara na evropskom jugu.

Gotovo svakodnevno samo u Grčku dodje oko hiljadu novih izbjeglica iz Sirije i Iraka, pridružujući se onima koji u pretrpanim izbjegličkim centrima čekaju na bolju sudbinu. Grčka i Italija su tražile urgentno rješenje kako bi se pritisak izbjeglica podijelio na ostatak EU.

Odlukom evropskog samita, Brisel će za svako izbjeglo lice koje ostatak Evrope prihvati, toj državi dati 6 hiljada evra, što cijeli projekat čini vrijednim oko 240 miliona. Međutim, nije riječ o novcu, već o ljudima.

"Komisija je predložila da 40 hiljada izbjeglih bude relocirano iz Grčke i Italije, što je mali broj i mi to jasno naglašavamo. Broj ljudi koje prihvatamo mora biti veći i ovo shvatamo samo kao početak", izjavila je članica Evropskog parlamenta iz Njemačke, Ska Keler.

Delegacija Evropskog parlamenta se željela na terenu upoznati sa situacijom u prihvatnim centrima, kako se troše sredstva za to i kako se postupa sa izbjeglicama. Tako su se našli na Siciliji gdje su posjetili dva izbjeglička kampa.

"Posjeta Italiji me je uvjerila da se evropska pravila o izbjeglicama moraju mijenjati, pravila koja ne odgovaraju sadašnjoj situaciji. Sada imamo situaciju da se mladji ljudi ne žele prijavljivati i dati svoje podatke, jer će biti prisiljeni da ostanu u zemlji dolaska. Pravila nisu poštena i ne predviđaju mogućnost spajanja sa porodicom ili odlazak u zemlju po želji izbjeglice", ističe članica Evropskog parlamenta iz Bugarske, Ilijana Jotova.

Kritičari postojeće evropske prakse upozoravaju da se na ovaj način čak i ljudi kojima je priznato pravo boravka u EU, tretiraju kao polu-kriminalci, što njihovo uključenje u život u novoj sredini čini iznimno teškim.

Međutim, Evropljani trenutno imaju glavobolju sa dramatičnom situacijom da je EU i sa lošim zakonima bolja opcija izbjeglicama od vlastitog doma. Nedavno proširena pomorska misija na Mediteranu nije dovoljan odgovor. Ljude koji se nađu na evropskom tlu treba negdje smjestiti, saznati ko su i razloge izbjeglištvu.

"Započeli smo ovu operaciju, zajedno sa aktivnostima na terenu i sada to proširujemo na ostala područja kao što je zajednička obrada podataka, borba protiv mreže krijumčara ljudima", kaže Žan-Pjer Skembri iz evropske kancelarije za azil.

Za kapetana italijanske mornarice nema dileme šta je zadatak operacije u kojoj sudjeluje - kontola granica ali i zaštita ljudskih života.

"Triton operacija je prije svega kontrola granica, ali spasavanje života je naš prioritet i za sve uključene u ovo. Zato su sa nama doktori da pomognu ljudima, a sve naše operacije u potpunosti poštuju medjunarodne konvencije o ljudskim pravima", ističe kapetan italijanske mornarice, Filipo Karmaleti.

A to je samo jedna od strana medalje. Druga je iza žice koja dijeli špansko tlo od Maroka, gdje izbjeglice uporno čekaju na šansu da se domognu Evrope. Još jedna od strana bi mogla biti drama na francuskoj strani Evrotunela gdje svake noći stotine njih pokušavaju kroz tunel doći do Velike Britanije.

Sve su ovo pitanja koja traže trajna rješenja, pitanja na koja do sada niko nije u potpunosti odgovorio.

XS
SM
MD
LG