Velike hladnoće i dalje vladaju u velikom delu Evrope, gde izazivaju poremećaje vazdušnog i drumskog saobraćaja i nestašicu goriva.
Najteže pogođena je Ukrajina, u kojoj su na temperaturi od čak 32 stepena Celzijusa ispod nule, od hladnoće umrle najmanje 122 osobe. Oleksandr Hejts, funkcioner za vanredne situacije u Kijevu, izjavio je da su većina žrtava beskućnici u ukrajinskoj prestonici.
Sneg i izuzetno niske temperature su zahvatili i Balkan, gde je mnogo ljudi zavejano u kućama i automobilima i gde je prema zvaničnim podacima šest ljudi umrlo od hladnoće.
Nešto južnije, u Rimu, pao je najveći sneg koji Rimljani pamte proteklih decenija. Vlasti su bile prisiljene da zatvore nekoliko turističkih lokacija, među kojima su Koloseum i Rimski forum. U mnogim delovima Evrope, nevreme je izazvalo prekide u snabdevanju električnom energijom.