Linkovi

Uspon desnice ugrožava Šengen?

  • Elvir Bucalo

Kandidatkinja ultra-desničarskog Nacionalnog fronta, Marin le Pen, proslavlja rezultat u prvom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj

Kandidatkinja ultra-desničarskog Nacionalnog fronta, Marin le Pen, proslavlja rezultat u prvom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj

Skretanje Evrope udesno više niko ne može da pobije. Nakon što se kao na nus-produkt demokratije gledalo na belgijske, odnosno flamanske nacionaliste, njihovi istomišljenici u Holandiji su preko vikenda srušili vladu, au Francuskoj ultra-desni Nacionalni front je stekao više nego ikada glasove birača. Da li je to put kojim ide Evropska unija i da li će to značiti da će se do sada ostvareno, poput slobode kretanja šengenskim prostorom, povući pod pritskom sa desna?

U Briselu još uvijek vjeruju da to nije slučaj, ipak, neprijatno su iznenadjeni agresivnošću sa kakvom ultra desne političke partije stupaju na snagu širom evropskog prostora. Uzroke treba tražiti u predugoj krizi, tvrdi profesor Briselskog univerziteta Paskal Delvit.

"Od početka krize, septembra 2008. godine, svjedoci slo mjera stezanja kajiša u mnogim zemljama. Kao posljedica toga, pojavio se očaj u mnogim društvima, revolt i protesti. Evropske institucije se dovode u pitanje, ali i prisustvo stranaca, fiskalna politika i sl. Sve to objašnjava zašto se važan dio glasača odlučuje za ultra desne partije."

Oni koji su do sada vodili velike i značajne evropske države, poput Francuske, su sami otvorili vrata ovoj pojavi, otvarajući Pandorinu kutiju nacionalnog ponosa, isključivosti, ksenofobije.

"Jedan faktor je sve veća važnost krajnje desnih, ekstremnih, ksenofobičnih, rasističkih partija u nekoliko drzava članica. Posljednji rezultati francuskih predsjedničkih izbora su veoma jasan dokaz da ekstremističke partije stiču prednost. A stiču je jer su takozvane normalne partije u Francuskoj za njih sagradile put. Uvijek govore o imigraciji, suverenitetu, nacionalnom identitetu i to je stvorilo uslove da ekstremisti ostvare bolje rezultate", smatra politički analitičar Centra za evropske studije u Briselu Iv Pasko.

A prvi rezultat desnog pritiska na Brisel bi mogao biti ustupak onima koji zaziru od ostalih. Jedan od najznačajnih dometa evropske ideje, sloboda kretanja evropskim prostorom, Šengen bi, pod pritiskom Francuske, Njemačke, Holandije i sličnih, mogla da pretrpi ozbiljan udarac u vidu uspostave mehanizma po kojem bi, kada to nacionalne vlasti odluče, ponovo bile uspostavljene granične kontrole što, s pravom, mnogi u Evropi vide kao početak kraja Šengena.

"Šta je još više zabrinjavajuće, to je da neke od velikih država, poput Francuske ili Njemačke, traže nove promjene u pravilima Šengena. Nisam siguran da će to danas i dobiti, ali oni ne odustaju i vjerovatno sutra, ili dan iza toga, desiće se promjene u Šengenu, što znaci da će sloboda kretanja ljudi doživjeti novi udarac", kaže Iv Pasko.

To posredno priznaju i u evropskim institucijama. Za sada se svim silama bore da ukažu kako je svaka granica u Uniji granica ne jedne, već dvije susjedne države, što već postaje evropsko pitanje, dakle pitanje koje treba riješiti na evropski način. Medjutim, za sada se napori Brisela čine samo kao kupovanje vremena, bez snažnog kontra-argumenta.

"Naravno, Šengen ima problema. Riječ je o izazovima koje se trudimo da pomirimo sa prijedlozima kakve smo ranije stavili na sto. Svakako da razumijemo da su države članice gospodari svojih granica ali Šengen je zajednički, evropski projekat. Ako je riječ o granici izmedju dvije države u EU, onda je to evropska granica. Zato je naš pristup tom pitanju da odluka o njegovom stavljanju van snage je posljednje sredstvo koje bi bilo primjenjeno pod vanrednim okolnostima i mora biti bazirana na evropskoj odluci o tome", navodi evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrom.

Kako će se ova priča završiti i da li će Šengen biti prvi koji će pasti pod udarom narastajuće desnice u Evropi? U Briselu se nadaju da se to još uvijek neće desiti, svjesni da na meti ultra desnih, bez obzira sa kojeg kraja Evrope dolazili, nije samo sloboda kretanja, već i sve ono što danas predstavlja EU.

XS
SM
MD
LG