Linkovi

Ozbiljne posledice dalje ruske invazije


Maskirana osoba na barikadi ispred zgrade regionalne administracije u Donjecku
Maskirana osoba na barikadi ispred zgrade regionalne administracije u Donjecku

Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne i nepredvidive posledice eventualnog pokušaja Rusije da preuzme kontrolu nad istočnim delom Ukrajine

Proruski protesti u nekoliko istočnih ukrajinskih gradova tokom vikenda i zauzimanje vladinih zgrada dalje je podstaklo zabrinutost da Rusija možda pokušava da preuzme kontrolu nad regionom, kao što je učinila sa Krimom prošlog meseca. Rusija je koncentrisala obimnije snage na granici, ali stručnjaci navode da bi posledice takvog poteza mogle da budu ozbiljne i nepredvidive.

Rusija je prošle nedelje povukla jednu jedinicu sa svoje granice sa Ukrajinom u očiglednom gestu sa ciljem ublažavanja tenzija. Desetine hiljada vojnika su pak ostale i zvanično učestvuju na manevrima. Medjutim, to je ona vrsta vojne vežbe koja bi brzo mogla da preraste u nešto drugo kako kaže komandant vojnih snaga NATO-a u Evropi, američki general Filip Bridlav.

„Snage koje su na granici sa Ukrajinom na istoku su veoma, veoma obimne i veoma, veoma spremne.“

One su suočene sa daleko manjim ukrajinskim snagama, uključujući mnoge rezerviste i nove volontere. NATO snage su relativno daleko, recimo u Nemačkoj i funkcioneri alijanse su jasno stavili do znanja da ne žele da idu u rat sa Rusijom zbog Ukrajine.

Izgleda da je istočna Ukrajina, sa velikom ruskom populacijom, na raspolaganju Rusiji, ukoliko lideri iz Moskve odluče da to žele. Medjutim, to je velika oblast i teško ju je odbraniti. Ekspert za ruska pitanja, Igor Sutjagin, sa Kraljevskog instituta ujedinjenih rodova vojske, ne misli da je invazija na pomolu.

„Da bi se to obezbedilo efikasno, potreban vam je ogroman broj trupa. Znači moguće je izvršiti invaziju, zauzeti neke delove Ukrajine, ali je verovatno nemoguće zadržati ih.“

Penzionisani britanski brigadni general Ben Beri, koji je sada saradnik Medjunarodnog instituta za strateške studije, kaže da bi Rusija takodje mogla da se suoči sa drugim izazovima u istočnoj Ukrajini, gde je procenat Rusa koji tamo žive, daleko manji nego na Krimu.

„Postojali bi izgledi za neku vrstu dugoročnog ukrajinskog narodnog rata, gerilskog pokreta, terorizam, jer bi ljudi vojno suprotstavili dugoročnoj okupaciji ruskih snaga.“

Pored toga medjunarodna zajednica bi verovatno povećala ekonomsku i diplomatsku izolaciju koju je zavela Rusiji zbog zauzimanja Krima. Ti medjunarodni potezi do sada su kritikovani kao slabi. Medjutim, Igor Sutjagin ukazuje da oni već koštaju Rusiju desetine milijardi dolara što služi kao znatna kočnica za dalje avanture.

„Članice NATO-a su preduzele ekonomske mere koje su daleko ozbiljnije od bilo kakvih sankcija ili vojnih poteza.“

Stručnjaci takodje navode da bi Rusija mogla da postigne mnoge od svojih navodnih ciljeva u Ukrajini bez ponovne invazije, uključujući slabljenje uticaja kijevske vlade na istoku zemlje, što bi taj region učinilo ekonomski zavisnim od Rusije i poslalo poruku NATO-u da čak i ne razmatra upućivanje svojih trupa na rusku granicu.
XS
SM
MD
LG