Hrvatska je otvorila granicu sa Srbijom kasno posle podne po lokalnom vremenu, što je omogućilo prolazak oko 3 hiljade migranata, koji skoro dva dana proveli na otvorenom na kiši i pod niskim temperaturama.
Portparolka Visokog komesarijata UN za izbeglice, Melita Šunjić koja se nalazi na prelazu Berkasovo izjavila je da su hrvatske vlasti iznenada otvorile granicu i da je masa u tom momentu pojurila na drugu stranu. Nije sasvim jasno zašto je Hrvatska odjednom dozvolila masovni ulazak izbeglica.
Zastoj kod granice je nastao pošto je Mađarska u subotu rano ujutru zatvorila granične prelaze ka Hrvatskoj, što je nateralo migrante da krenu kroz Sloveniju, kako bi stigli do željenih destinacija u zapadnoj Evropi.
I danas je oko 6 hiljada ljudi provelo dan u hladnoći i blatu na srpsko-hrvatskoj granici, a uslovi su, kako navode volonteri, izuzetno teški jer su zalihe humanitarne pomoći i hrane zabrinjavajuće male, dok izbeglice nastavljaju da pristižu svaki dan.
EU bez odgovora
Evropska komisija, kao i cijela Unija, jos uvijek nema odgovor na izbjegličku dramu koja se komplikuje iz sata u sat. Madjarske je podigla zid prema državama koje nisu u prostoru Šengena, Slovenija povremeno zatvara granicu sa Hrvatskom, Austrija smanjuje kvote za ulazak izbjeglih. Sve zajedno cini neizvjesnom sudbinu izbjeglih koji bi se mogli naći blokirani na prostoru zapadnog Balkana. Današnji odgovor Evropske komisije je: ispitujemo ponašanje država na tom prostoru i provjeravamo da li je u skadu sa evropskim pravilima.
Priča o izbjeglicama sve više poprima oblik opšte konfuzije - pred rijekom izbjeglica koje preko Turske, Grčke, Makedonije i Srbije nastoje da se domognu EU, grade se ograde, uspostavljaju sve strožije kvote prijema i, konačno, zatvaraju granice. Nakon što je Madjarska podigla ogradu prema Srbiji, a potom i Hrvatskoj, granicu za izbjeglice zatvara i Slovenija, a hiljade ljudi ostaju pred ogradom, zarobljeni na ničijoj zemlji.
"Rekli su nam: čeka nas dom i sve što trebamo. Ali granica je zatvorena i pada kiša i mi smo ovdje , usred ničega. Ne znam šta će da se desi, ali moraju da otvore granicu i puste ljude da prodju", kaže student biomedicine iz Sirije Višam.
U ovakvom razvoju stvari, kada, u nedostatku jasnih uputa iz Brisela, a oglušujući se na upozorenja da žičana ograda neće riješiti problem, države na izbjegličkom putu blokiraju prolaz ljudi, sve je moguće. Tako su sada Madjari zauzeti gradnjom zida prema Sloveniji, a u čuvanju granice Šengena pomaže im policija iz Višegradske grupe- Slovačke, Češke, Poljske...Niko ne zna ko će sutra da se odluči na slične mjere restrikcije. Na sve to, danas iz Evropske komisije samo podsjećaju na generalne principe.
"Nemamo interes da ulazimo u medjusobne optužbe ko je za šta kriv. Uvjereni smo, više nego ikada ranije, da nam je potrebno cjelovito evropsko rješenje koje će imati podršku svih država članica, koje bi pokazalo da imamo jedinstven odgovor kao Unija. Naši prijedlozi su na stolu i danonoćno radimo na preostalim otvorienim pitanjima", rekao je portparol Evropske komisije Margaritis Šinas.
Medjutim, takav generalni stav, sem što dobro zvuči, do sada nije donio rješenja - ili je, u najboljem slučaju, prekasno naveo Uniju da reaguje: tek se očekuje da prva od " vrućih tačaka" u Grčkoj počinje da funkcioniše, identifikujući one koji mogu a koji ne, nastaviti put prema Evropi.
Njemačka kancelarka u Turskoj je proteklog vikenda, bez konačnog dogovora, uvjeravala Ankaru da će se ubrzati bezvizni režim za turske gradjane, kao i proces pregovora o prijemu te zemlje u EU. Niko još uvijek ne zna kako i gdje će se naći tri milijarde eura koje Turska traži za troškove bavljenja izbjeglicama - jedni kažu u budžetu EK, dok Komisija upire prstom na zemlje članice. U medjuvremenu, opet u zakašnjeloj reakciji, Brisel obećava da će novu igru zatvaranja granica pred izbjeglicama pažljivo ispitati.
"Ono što trenutno radimo je provjera da li ove države vuku poteze u skladu sa evropskim pravilima", saopštila je portparolka Evropske komisije Nataša Berto.