Linkovi

EU zabrinuta zbog grčko-makedonske granice

  • Elvir Bucalo

U Evropskoj komisiji su danas reagovali na nemire na makedonsko-grčkoj granici tražeći da se poštuju međunarodni i evropski zakoni.

U isto vrijeme, predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk započeo je turneju duž "Balkanske rute". U Austriji je, kako kaže, dobio uvjeravanja da će ta zemlja dati svoj doprinos evropskom rješenju migrantske krize.

"Evropska komisija je veoma zabrinuta zbog scena koje smo juče vidjeli na makedonsko-grčkoj granici. Naravno da je pravo Makedonije da štiti svoje granice, ali scene koje smo juče vidjeli nam govore da je jedino rješenje - zajedničko rješenje, evropsko rješenje, i sve dosadašnje mjere na granicama nisu u funkciji ispravnog bavljenja našim granicama. I, konačno, gotovo da ne treba ni pominjati, sve što se preduzima na granicama mora da bude u saglasnosti sa međunarodnim i evropskim zakonima", rekao je portparol Evropske komisije Margaritis Skinas.

Ovako na jušerašnje nemire na granici Makedonije i Grčke odgovaraju danas u Evropskoj komimsiji, a u nastojanju da zaustavi talas jednostranih mjera evropskih članica, posebno duž "Balkanske rute", predsjednik Evropskog savjeta je započeo obilazak država na migrantskom putu. Prva na listi je Austrija.

"Strpljenje je pri kraju, dok populističke snage rastu. Sada je upravo trenutak da sačuvamo hladnu glavu, moramo ostati fokusirani na razvijanje i primjenu evropskog plana i moramo to učiniti brzo. Nakon današnjeg razgovora, uvjeren sam da će Austrija dati svoj dopirnos evropskom konsenzusu pred migrantskom krizom", istakao je predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk.

Da li će to značiti i rješenje za migrante blokirane na granicama država "Balkanske rute" pokazaće dani pred nama.

Dok niko još ne nudi rješenje za gotovo 25 hiljada izbjeglih koji se trenutno nalaze u Grčkoj - evropsku migrantsku politiku kritikuje i organizacija UN za izbjeglice, optužujući EU da je haotičnu situaciju kreirala sama, odsustvom jasne i efikasne politike i mjera.

Sada se sva očekivanja u Briselu polažu u skori samit sa Turskom, čiji uspjeh, učinkovit dogovor sa Ankarom, bi Briselu i državama članicama otvorio prostor da migrantsku plimu i paničan odgovor na nju stave pod kontrolu.

Poboljšati sistem registracije migranata

U medjuvremenu, direktori policija zemalja „Balkanske rute“ u Beogradu su se dogovorili da poboljšaju sistem zajedničke registracije migranata kako bi se otklonili veliki zastoji na grčko-makedonskoj granici, gde hiljade migranata čeka da nastavi svoj put ka zapadnoj Evropi.

Posle sastanka sa regionalnim kolegama, vršilac dužnosti direktora policije Srbije, Vladimir Rebić, izjavio je da je u Srbiji je ostalo zaglavljeno oko 1.000 izbeglica, a na granici sa Makedonijom ima još toliko ljudi koji ne mogu dalje.

Zajednički zaključak je da pojačanom kontrolom granica treba sprečiti ilegalne migracije i ne dozvoliti da se stvori preveliki pritisak na zemlje "Balkanske rute".

Inače, pozivu na sastanak nisu se odazvali predstavnici Grčke i Nemačke, iako je upravo saradnja sa tim zemljama ocenjena kao ključna za rešavanje problema.

Hrvatska raspoređuje vojsku?

Istovremeno, hrvatski premijer Tihomir Orešković je tokom posete Nemačkoj saopštio da bi Zagreb mogao da stacionira oružane snage da pomognu policiji u kontroli priliva migranata u okviru izbegličke krize.

"Kao što znate trenutno policija kontroliše naše granice, ali ako vidimo potrebu da upotrebimo armiju mi ćemo to razmotrili, ali isključivo sa ciljem da ublažimo proceduru i učinimo je humanijom", istakao je Orešković i dodao, "Hrvatska će zaštititi svoje granice, ali će se ponašati kao dobar partner u pružanju pomoći izbeglicama".

Orešković je takodje naveo da Hrvatska favorizuje rešenje na nivou EU kad je u pitanju migrantska kriza.

XS
SM
MD
LG