Linkovi

Za migrante u Evropi nisu došla bolja vremena

  • Elvir Bucalo

Sirijske izbeglice izlaze sa feribota u Pireju kod Atine, 14. jun 2015.

Sirijske izbeglice izlaze sa feribota u Pireju kod Atine, 14. jun 2015.

Posljednji sastanak ministara unutrašnjih poslova je pokazao ozbiljne razlike izmedju planova EK i planova nacionalnih vlada kada je riječ o zbrinjavanju imigranata koji imaju osnovu da ostanu u Evropi.

Iako razočarani, evropski zvaničnici veruju da je postignut kakav-takav korak napred, obećavajući do kraja godine ozbiljniju šemu rešavanja imigrantskog talasa na južnim evropskim granicama. Imigrantska ruta preko Srbije i Zapadnog Balkana je poseban problem kojim će se baviti ministarska konferencija početkom septembra.

Evropske države su opet u praksi pokazale da kada je riječ o solidarnosti i dobrovoljnom učešću u solidarnim akcijama zbrinjavanja imigranata, radije biraju mir kod kuće, nego pomoć onima kojima je ona neophodna.

U načelu je dogovoreno da se 40 hiljada imigranata, onih koji imaju osnova za ostanak, razmjesti širom Unije i tako oslobodi pritisak na Grčku i Italiju koje su im dale privemeni smještaj. Međutim na posljednjem skupu ministara umutrašnjih poslova je stvarnost izašla na vidjelo. Opet su Njemačka i Francuska bile te koje su prstale da prime najviše imigranata, naime, deset i po, odnosno gotovo sedam hiljada onih kojima bi Evropa trebala da bude novi dom.

Ostali, poput ministra za pitanja izbjeglica Belgije, vide situaciju kao besplatnu kartu za siromašne sa sjevera Afrike da započnu novi život na račun evropskih poreskih obveznika. Treba li dodati da on dolazi iz najveće belgijske stranke, nacionalističke NVA?

"Ako ljudi umiru pokušavajući preko mora doći do Evrope, čak hiljadu njih u jednom danu, mi se time moramo brzo i snažno baviti i to spriječiti. Ali, kada su već ovdje, šta raditi sa njima? Već sam to jednom ponovio. Nešto nije u redu sa konceptom da neko plati na libijskoj obali za mjesto u čamcu, pokupi ga na moru evropska vojna mornarica i da on zbog toga ima slobodan ulaz u EU", smatra belgijski ministar za politiku azila i migracije, Teo Franken.

Slično razmišljajući, većina evropskih država je oštro smanjila planirani broj imigranata koje bi ugostila. Irska, Velika Britanija i Danska su iskoristile svoje zakonsko pravo da se isključe iz podjele, Španija je primila oko 1.300, Poljska hiljadu, što je više nego pola manje od prvobitnog obećanja, dok su šampioni ne-solidarnosti Austrija i Madjarska koje su odbile da prime bilo koga od planiranih 40.000 prepoznatih izbjeglica.

A Norveška, koja nije ni članica EU, prhvatiće gotovo 4.000 ljudi kojima treba trajno utočište.

Medjutim, ako sa skupa ministara EU ima dobrih vijesti, to je prepoznavanje problema sa kojim se suočava region zapadnog Balkana. Brojne izbjeglice koriste rutu preko Srbije i ostalih država kako bi se domogle Zapada.

Luksemburški ministar za azil i predsjedavajući Savjetom ministara EU, Žan Aselborn navodi:

"Evropska unija će organizovati konferenciju koja će se baviti problemom prolaska izbjeglica iz Avganistana, Pakistana, Sirije, kroz Srbiju, na primjer. Sa tim problemom se moramo suočiti. Odlučili smo da početkom septembra organizujemo sastanak na ministarskom nivou. Visoka predstavnica EU će takodje biti uključena. To je ozbiljan problem i moramo ga riješiti."

Uz ovo, najava evropskih država, posebno Njemačke, je da će pooštriti mjere davanja azila potražiocima iz zapadno balkanskog regiona, tim prije što su države regiona prepoznate kao "sigurne" zemlje.

Ovaj potez je bio sasvim očekivan uz činjenicu da pritisak imigranata na EU ne jenjava. Samo u Turskoj na put za Evropu čeka gotovo dva miliona ljudi, na libijskim obalama milion i po. Broj onih koji su od početka godine prebrodili Mediteran je davno prešao 100.000, a u istom periodu u pokušaju da se domognu evropskih obala, život je izgubilo više od 3.000 ljudi.

XS
SM
MD
LG