Protekla godina bila je bolja za ekonomiju u Evropi, koja je važan kupac proizvoda iz cijelog svijeta. Kriza koja potresa kontinent od 2008. još međutim nije prošla.
Prema statističkim podacima, evropska ekonomska kriza približava se šestoj godini. To se međutim ne bi moglo zaključiti na osnovu atmosfere na londonskoj Oksford ulici, uoči Božića.
“Definitivno osjećam da ove godine, u poređenju sa poslednje dvije do tri, prevIadava mišljenje da ljudi mogu da malo bolje časte sebe i svoje porodice.”
“Ova godina je bila stvarno dobra. Mislim međutim da je London pomalo poput balona. Stvari su stvarno dobre ovdje, što možda nije slučaj u drugim evropskim gradovima.”
I to je tačno. Britanska ekonomija je među najsnažnijim u Evropi i prodavci su, čak i ovdje, ponudili popuste davno prije Božića. Ekonomska kriza mnogo je primjetnija u nekoliko zemalja koje koriste euro, kaže analitičar iz kompanije “Kapital Ekonomiks” Ben Mej.
“Zaduženost je još veoma visoka, kao i stopa nezaposlenosti. U pojedinim zemlljama i dalje su potrebne mjere štednje, što građani sve teže prihvataju.”
Nezadovoljstvo zbog štednje vidljivo je na protestima, poput ovog u Grčkoj, ili na biračkim mjestima u pojedinim zemljama, gdje su birači izabrali vlade koje su protiv tih mjera. Štednja je kontroverzno pitanje i među ekonomistima, zato što nanosi štetu rastu. Ben Mej smatra da će evropski rast biti slab u 2014. tokom, kako ističe, sporog i krhkog oporavka.
“Situacija u eurozoni je bolja, ali i dalje ima problema i puno mogućnosti za povratak na krizu.”
Razlog za nadu međutim postoji, i van relativno snažne britanske i njemačke ekonomije. Profesor Ijan Beg iz Londonske škole ekonomije kaže da je pozitivan signal to što se gotovo više ne govori o krahu euro sistema.
“Ovo je bila godina na koju će se evropski lideri osvrtati sa barem malo zadovoljstva zbog poboljšane situacije. To se još nije odrazilo na atmosferu na ulicama, zbog stagnacije zarada i velikog broja nezaposlenih.”
I to je vidljivo na Oksford ulici, gdje ljudi izražavaju zabrinutost u pogledu budućnosti, čak i dok troše novac na božićne poklone.
“Neću da trošim previše. Kupiću nešto za djecu, ženu i širu porodicu, samo mali poklon koji kaže “Srećan Božić.” Ništa pretjerano.”
Slično razmišljaju mnogi Evropljani, dok kontinent izlazi iz petogodišnje krize u susret najavama prosperiteta koji veliki broj ljudi još nije vidio, niti je ubijeđen da će vidjeti.
Prema statističkim podacima, evropska ekonomska kriza približava se šestoj godini. To se međutim ne bi moglo zaključiti na osnovu atmosfere na londonskoj Oksford ulici, uoči Božića.
“Definitivno osjećam da ove godine, u poređenju sa poslednje dvije do tri, prevIadava mišljenje da ljudi mogu da malo bolje časte sebe i svoje porodice.”
“Ova godina je bila stvarno dobra. Mislim međutim da je London pomalo poput balona. Stvari su stvarno dobre ovdje, što možda nije slučaj u drugim evropskim gradovima.”
I to je tačno. Britanska ekonomija je među najsnažnijim u Evropi i prodavci su, čak i ovdje, ponudili popuste davno prije Božića. Ekonomska kriza mnogo je primjetnija u nekoliko zemalja koje koriste euro, kaže analitičar iz kompanije “Kapital Ekonomiks” Ben Mej.
“Zaduženost je još veoma visoka, kao i stopa nezaposlenosti. U pojedinim zemlljama i dalje su potrebne mjere štednje, što građani sve teže prihvataju.”
Nezadovoljstvo zbog štednje vidljivo je na protestima, poput ovog u Grčkoj, ili na biračkim mjestima u pojedinim zemljama, gdje su birači izabrali vlade koje su protiv tih mjera. Štednja je kontroverzno pitanje i među ekonomistima, zato što nanosi štetu rastu. Ben Mej smatra da će evropski rast biti slab u 2014. tokom, kako ističe, sporog i krhkog oporavka.
“Situacija u eurozoni je bolja, ali i dalje ima problema i puno mogućnosti za povratak na krizu.”
Razlog za nadu međutim postoji, i van relativno snažne britanske i njemačke ekonomije. Profesor Ijan Beg iz Londonske škole ekonomije kaže da je pozitivan signal to što se gotovo više ne govori o krahu euro sistema.
“Ovo je bila godina na koju će se evropski lideri osvrtati sa barem malo zadovoljstva zbog poboljšane situacije. To se još nije odrazilo na atmosferu na ulicama, zbog stagnacije zarada i velikog broja nezaposlenih.”
I to je vidljivo na Oksford ulici, gdje ljudi izražavaju zabrinutost u pogledu budućnosti, čak i dok troše novac na božićne poklone.
“Neću da trošim previše. Kupiću nešto za djecu, ženu i širu porodicu, samo mali poklon koji kaže “Srećan Božić.” Ništa pretjerano.”
Slično razmišljaju mnogi Evropljani, dok kontinent izlazi iz petogodišnje krize u susret najavama prosperiteta koji veliki broj ljudi još nije vidio, niti je ubijeđen da će vidjeti.