Linkovi

Pad na berzama zbog dužničke krize

  • Vesti Amerike

Monitor pokazuje stanje na berzi u Milanu, 9. novembra 2011.

Monitor pokazuje stanje na berzi u Milanu, 9. novembra 2011.

Politička nestabilnost u Atini i Rimu jedan je od razloga današnjeg oštrog pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama. Ključni indeksi u Njujorku, Londonu, Parizu i Frankfurtu pali su više od dva odsto. Troškovi zaduživanja Italije u međuvremenu su dostigli rekordni nivo, za koji mnogi ističu da je neodrživ.

Prijeteći dolazak delegacije u Banku Italije u Rimu... Među njenim članovima su eksperti koje je Evropska unija poslala da razmotre stanje italijanskih finansija. Gotovo je sigurno da im se neće svidjeti ishod tog zadatka. Uprkos jučerašnjem obećanju italijanskog premijera Silvia Berluskonija da će podnijeti ostavku, nemogućnost Italije da riješi problem ogromnih dugova i dalje ima dramatične posljedice po njenu sposobnost da prikupi novac.

Kamata koju zemlja mora da plati onima koji kupuju njen dug porasla je na više od sedam odsto za obveznice čiji rok dospjeća je 10 godina, što odražava zabrinutost investitora da im neće biti vraćen uloženi novac. To je izazvalo oštar pad vrijednosti akcija na američkom i evropskim tržištima, dok evropski lideri upozoravaju da troškovi zaduživanja Rima dostižu opasan i neodrživ nivo.

Ukoliko nemate kredibilne planove za rješavanje problema s dugovima i deficitom tržišta vam neće pozajmiti novac. To se događa u zemljama poput Grčke i što je tragično, sada i u Italiji, gdje troškovi zaduživanja dostižu potpuno neodrživ nivo. To je lekcija za sve nas da donesemo održive planove za stavljanje pod kontrolu naših dugova i deficita“, kaže britanski premijer Dejvid Kameron.

Portugal i Irska bili su primorani da zatraže finansijsku pomoć Evropske unije i MMF-a, kada su kamate na njihove obveznice porasle na slične nivoe.

"Ukoliko ne budemo djelovali smjelo i ujedinjeno, ekonomije širom svijeta izlažu se opasnosti od negativne spirale neizvjesnosti, finansijske nestabilnosti i potencijalnog kraha globalne potražnje. Konačno, mogli bi da budemo u opasnosti da ovo bude zabilježena kao izgubljena decenija, kako je neki analitičari već nazivaju”, kaže izvršna direktorka Medjunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard.

Italija je treća po veličini ekonomija u eurozoni, mnogo veća od Grčke, Irske i Portugala i analitičari ističu da je jednostavno prevelika da bi propala.

Ukoliko počnu ozbiljni problemi u toj zemlji, strahuje se ona neće biti u mogućnosti da ih obuzda. Zbog toga smo svjedoci današnje situacije na tržištima”, navodi izvršni direktor "Icap Korporat" Kenet Polkari.

Najmoćnija evropska ekonomija, Njemačka, podnijela bi najveći dio troškova eventualne pomoći, zbog čega bi kancelarka Angela Merkel ponovo bila u teškoj poziciji

"Trenutna situacija u Evropi je nesumnjivo dovoljno neprijatna da bi rezultirala promjenom na bolje. Dužnička kriza nije samo neprijatna, već je i prekretnica, trenutak za odluku i promjenu odnosno šansa da se krene drugačijim putem”, ocenjuje Angela Merkel.

Trgovci kažu da Evropska centralna banka agresivno kupuje italijanske obveznice kako bi iskazala svoju podršku i pokušala da se suprostavi kretanjima na tržištu. Grčka je u međuvremenu korak bliže stabilnosti. Odlazeći premijer Jorgos Papandreu je u obraćanu naciji objavio da je podstignut dogovor o novoj vladi i njenom predsjedniku, ne navodeći njegovo ime.

Glavne političke snage danas su se udružile kako bi garantovale grčkom narodu da ćemo uraditi sve što je neophodno, ne samo da Grčka ostane u eurozoni, već I da se primjeni sporazum Evropske unije od 26. oktobra”, poručio je Papandreu.

Nazad u Rimu, inspektori Evropske unije mogli bi da utvrde da je Italiji potrebna finansijska pomoć koju Evropa ne može da priušti. I ukoliko ne bi uspjela da vrati taj hitni zajam, budućnost cjelokupne eurozone bila bi dovedena u pitanje.

XS
SM
MD
LG