Linkovi

Produbljivanje krize u eurozoni

  • Vesti Amerike

Novoizabrani francuski predsednik Fransoa Oland i nemačka kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu

Novoizabrani francuski predsednik Fransoa Oland i nemačka kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu

Uprkos velikim razlikama, novoizabrani francuski predsjednik Fransoa Oland i njemačka kancelarka Angela Merkel su na prvom sastanku, po svemu sudeći, imali dobar početak buduće saradnje, koja će biti neophodna u svijetlu nagomilanih problema u eurozoni. Glavno pitanje na njihovom dnevnom redu je očekivano Grčka, dok se sve više strahuje u pogledu širenja krize na Italiju i Španiju.

Bez poljupca, ali uz rukovanje, na prvom sastanku francuskog novog lidera i njemačke kancelarke. Fransoa Oland je odmah nakon inauguracije otputovao u Berlin kako bi se odmah uhvatio u koštac za sve većim problemima u eurozoni.

"Želimo da sarađujemo za dobrobit Evrope, ali i da mobilišeno sve ostale evropske zemlje. Takođe sam želio da sa kancelarkom razgovaram o našim potezima narednih nedjelja i mjeseci”.

Nakon susreta u njemačkoj prijestonici, Oland se okrenuo sastavljanju svog kabineta i Žan Mark Ero je zvanično preuzeo položaj premijera. Analitičari ocjenjuju da je prvi sastanak francusko-njemačkog partnerstva bio pozitivan. Kristofer Bikerton sa pariskog univerziteta “Sajansis Po” kaže da lideri znaju da su potrebni jedno drugome.

"Francuski predsjednik pomenuo je neke od nekontroverznih mjera poput korišćenja evropskih strukturnih sredstava za finansiranje projekata za podsticanje rasta, a zatim je govorio o eurobveznicama na samom kraju liste, na prilično štur način. Imam osjećaj da će prihvatiti činjenicu da je potreban kompromis i da će neke stvari sa te liste biti izostavljene, možda čak one kojima se Angela Merkel najviše protivi”.

Grčka je trenutno na vrhu spiska problema eurozone. Nakon neodlučnih izbora početkom mjeseca, glasači će ponovo izaći na birališta 17. juna i možda donijeti pobjedu ljevičarima koji se protive paketu pomoći Evropske unije i MMF-a. Grci u međuvremenu sve više strahuju zbog mogućeg napuštanja eurozone. Pojedini povlače novac iz lokalnih banaka, dok predsjednik upozorava na moguću paniku. Prema pojedinim izvještajima, klijenti su u ponedeljak podigli 700 miliona eura iz Centralne banke, dok su slične sume juče povučene iz ostalih banaka.

"Svi su veoma zabrinuti. Zar ne vidite šta se događa sa likvidnošću banaka? Čujem da ljudi podižu novac iz banaka, zabrinuti su da bi mogli da se vratimo na drahmu. Stavljaju novac u sefove. Situacija je kao da se sprema rat”, kaže ekonomista Kleoniki Terzu.

Evropski zvaničnici ističu da Grci moraju da budu svjesni posljedica odluke na izborima i poručuju:

Moramo reći grčkom narodu da je program za zemlju najmanje težak od svih teških alternativa. Probleme koje rješava su stvarni. Zato Grčka i sve članice eurozone moraju poštovati preuzete obaveze, ne zato što to žele Evropska unija ili eurozona, već zato što nema druge alternative koja je manje bolna ili teška”, kazao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

Strahovanje da će grčko napuštanje eurozone pogoršati dužničku krizu izaziva i nove potrese na finansijskim tržištima, dovodeći do pada vrijednosti ključnih indeksa i eura, dok investitori traže spas u američkom dolaru.

"Strahuje se da su Grci van kontrole i da su partije podijeljene, da će osvojiti vlast i da će onda kazati da neće vratiti novac. To bi pogodilo sva finansijska tržišta, zato što nije dobro imati nekontrolisanu situaciju u Grčkoj”, ističe Robert Halver iz Bader banke.

Vrijeme sada ističe. Grčka ima dovoljno novca za samo narednih par nedjelja i neće dobiti narednu ratu zajma, dok se ne formira vlada koja podržava međunarodnu finansijsku pomoć. To se, u ovom trenutku, čini malo vjerovatnim.

XS
SM
MD
LG