Linkovi

Pritisak na Grčku da okonča pregovore


Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi
Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi

Nemačka i Francuska vrše pritisak na prezaduženu Grčku da hitno postigne sporazume o smanjenju svoj duga i uvede nove nepopularne mere štednje. Tokom današnjeg sastanka u Parizu, nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi otvoreno su rekli vladi u Atini da neće dobiti drugu tranšu kredita u vrednosti od 171 miljiardu dolara namenjenog sprečavanju stečaja, ukoliko Atina ne okonča pregovore sa privatnim kreditorima o smanjenju na polovinu sume koju im duguje i dok ne smanji sopstvene troškove.

Pred Grčkom, ali i cijelom eurozonom su dramatični dani. U nekoliko narednih sedmica se moraju okončati pregovori oko toga da li će privatni investitori otpisati više od polovine duga i gotovo još važnije što prije se mora postići politički sporazum medju vodećim političkim partijama Grčke oko novih, još težih mjera štednje, koje bi Grčkoj trebale obezbijediti propusnicu za novu finansijsku injekciju. Alternativa tome je: bankrot grčke države.

Riječ je, konkretno, o 130 milijardi eura druge finansijske injekcije Grčkoj, bez koje ta zemlja neće moći da isplati prispjela potraživanja sa finansijskog tržišta. Evropljani su više puta rekli, a ponovili i na posljednjem briselskom summitu- od Grčke očekuju više i jasnije dokaze mjera štednje na kakvu se obavezala tamošnja vlada. Upravo to je predmet političkih razgovora u Atini- kako i od čega svesti javnu potrošnju na samo 1,5 posto bruto- nacionalnog dohotka? Dosadašnja formula je bila jednostavna ali ne i previše uspješna- rezanje plata, gašenje radnih mjesta, što je dalo nedovoljne finansijske, ali i neželjene socijalne efekte. Sada se pregovara o sličnom- naredni krug rezanja plata i penzionih fonndova jer tamošnja vlada više nema ni izbora ni manevarskog prostora- do 20 marta se mora vratiti 14,5 milijardi eura duga, za šta je Grčkoj neophodna evropska pomoć.

Evropljani, opet, potpomognuti Medjunarodnim monetarnim fondom, uslovljavju svjež novac otpisom najmanje 50 posto duga privatnih vlasnika obveznica, što je sporazum koji još nije zaključen i koj bi, u idealnom slučaju, trebao od četiri do šest sedmica da stupi na snagu. Grčka jedva da ima to vrijeme a alternativa je- bankrot države. Iako su do juče svi u Uniji govorili kako je takav scenarij nemoguć, danas se već čuju drugačiji tonovi i ukazuje da, ukoliko se potroše sva sredstva, sve opcije, Grčka ne bude u stanju da postigne politički sporazum o dodatnim mjerama štednje, te ne obezbijedi svjež novac za isplatu dugova, tada je bankrot neizbježan. Medjutim, to ne bi poštedilo ni ostatak Evrope, a najjače bi se osjetilo na najslabijima- poput Portugala, koji bi, nakon same Grčke, podnio najsnažniji udar grčkog bankrota. Ipak, još neka nada postoji.

“Očekujemo da grčke političke partije ovih dana finaliziraju novi program konsolidacije države, a povratak povjerenja pretpostavlja da sve političke partije u potpunosti stoje iza toga”, kazao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

Grčka je, inače, ušla u petu godinu recesije, sa skorom od oko 20 posto nezaposlenih i oštrim povećanjem broja onih koji su bez krova nad glavom. Kako će se nove očekivane mjere štednje odraziti na Grke, nije teško prognozirati, kao što nije bilo teško prognozirati ni poruke sa posljednjeg sastanka francusko-njemačkog dvojca, posvećenog, dobrim dijelom i Grčkoj- grčki lideri moraju u punoj mjeri preuzeti odgovrnost i provesti u djelo mjere štednje jer je to jedini put do nove evropske finansijske injekcije.

XS
SM
MD
LG