Italijanski premijer Mario Monti založio se danas za političko jedinstvo i plan za podsticanje rasta kako bi se Rim zaštitio od širenja dužničke krize, nakon što finansijska pomoć španskim bankama nije uspjela da umanji zabrinutost na tržištima.
Nekoliko dana nakon što je zatražio pomoć za problematične banke, španski premijer Marijano Rahoj poručio je da će one morati da vrate zajam. Rahoj se našao na udaru kritika zato što je odlučio da spasava banke, istovremeno preduzimajući oštre mjere štednje. On je najavio da će sa liderima Francuske, Njemačke i Italije naredne nedelje razgovarati o većoj fiskalnoj i bankarskoj integraciji, o čemu je danas u Evropskom parlamentu govorio i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
"Snažnija ekonomska i monetarna unija zahtijeva odlučnije preuzimanje odgovornosti i doslednost. Utvrđivanje tehničkih prijedloga je, ironično, lakši dio. Ukoliko se to međutim uradi bez odgovarajuće podrške svih širom Evropske unije, postoji opasnost od negativnih posljedica.”.
Barozo je pozvao članice eurozone da preduzmu hitnije mjere za prevazilaženje dvoipogodišnje krize. Italija je najnovija zemlja koja se našla u središtu pažnje investitora. Visoki troškovi zaduživanja Rima podstakli su raspravu o tome da li će italijanske vlasti takođe biti primorane da zatraže finansijsku pomoć. Premijer Mario Monti kazao je parlamentu da njegova vlada ne planira da to uradi, ali je pozvao evropske lidere da do kraja mjeseca iznesu kredibilan plan za podsticanje rasta.
"Ukoliko se preduzmu mjere koje će omogućiti rast, finansijska tržišta će vidjeti da su finansije u Italiji održive, plaćaćemo nižu kamatnu stopu, porezi će biti manji i kompanijama će biti lakše, umjesto što trpe kazne zbog investicija i sve to će nas zaštititi od širenja dužničke krize.”
Ekonomista Piter Vestevej kaže da ne treba brinuti zbog bankarskog sektora Italije, već zbog zaduženosti te zemlje.
"Čim počnu da rastu kamatne stope, postavlja se pitanje likvidnosti. Italija, poput Španije, počela je da primjenjuje mjere štednje i strukturne reforme koje će ih, nadam se, usmjeriti na pravi put. Tržita su međutim, bez sumnje, i dalje zabrinuta u pogledu Italije.”
Za evropske lidere, vrijeme je od izuzetne važnosti u rješavanju krize koja se brzo širi. Prema istraživanju Rojtersa, mala većina ekonomista vjeruje da će Španija, slijedeći primjer Grčke, Portugala i Irske, zatražiti finansijsku pomoć za smanjenje duga, uz već postojeći zajam za banke.
Nekoliko dana nakon što je zatražio pomoć za problematične banke, španski premijer Marijano Rahoj poručio je da će one morati da vrate zajam. Rahoj se našao na udaru kritika zato što je odlučio da spasava banke, istovremeno preduzimajući oštre mjere štednje. On je najavio da će sa liderima Francuske, Njemačke i Italije naredne nedelje razgovarati o većoj fiskalnoj i bankarskoj integraciji, o čemu je danas u Evropskom parlamentu govorio i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
"Snažnija ekonomska i monetarna unija zahtijeva odlučnije preuzimanje odgovornosti i doslednost. Utvrđivanje tehničkih prijedloga je, ironično, lakši dio. Ukoliko se to međutim uradi bez odgovarajuće podrške svih širom Evropske unije, postoji opasnost od negativnih posljedica.”.
Barozo je pozvao članice eurozone da preduzmu hitnije mjere za prevazilaženje dvoipogodišnje krize. Italija je najnovija zemlja koja se našla u središtu pažnje investitora. Visoki troškovi zaduživanja Rima podstakli su raspravu o tome da li će italijanske vlasti takođe biti primorane da zatraže finansijsku pomoć. Premijer Mario Monti kazao je parlamentu da njegova vlada ne planira da to uradi, ali je pozvao evropske lidere da do kraja mjeseca iznesu kredibilan plan za podsticanje rasta.
"Ukoliko se preduzmu mjere koje će omogućiti rast, finansijska tržišta će vidjeti da su finansije u Italiji održive, plaćaćemo nižu kamatnu stopu, porezi će biti manji i kompanijama će biti lakše, umjesto što trpe kazne zbog investicija i sve to će nas zaštititi od širenja dužničke krize.”
Ekonomista Piter Vestevej kaže da ne treba brinuti zbog bankarskog sektora Italije, već zbog zaduženosti te zemlje.
"Čim počnu da rastu kamatne stope, postavlja se pitanje likvidnosti. Italija, poput Španije, počela je da primjenjuje mjere štednje i strukturne reforme koje će ih, nadam se, usmjeriti na pravi put. Tržita su međutim, bez sumnje, i dalje zabrinuta u pogledu Italije.”
Za evropske lidere, vrijeme je od izuzetne važnosti u rješavanju krize koja se brzo širi. Prema istraživanju Rojtersa, mala većina ekonomista vjeruje da će Španija, slijedeći primjer Grčke, Portugala i Irske, zatražiti finansijsku pomoć za smanjenje duga, uz već postojeći zajam za banke.
