Linkovi

Kriza deli Evropu?

  • Elvir Bucalo

Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, švedski šef diplomatije Karl Bilt i španski minstar inostranih poslova Hoze Manuel Garsija Margalo na nedavnom sastanku u Luksemburgu

Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, švedski šef diplomatije Karl Bilt i španski minstar inostranih poslova Hoze Manuel Garsija Margalo na nedavnom sastanku u Luksemburgu

Vjeruje se da ce jedna od najkrupnijih posljedica sadašnje ekonomske krize biti "Evropa u dvije brzine", razdvajanje velih i moćnih od onih koji su samo konzumenti obilate ekonomske podrške unutar EU. Koliko i kako bi to moglo uticati na Zapadni Balkan u procesu integracija i na šta treba računati kada konačno budemo u prilici zakucati na evropska vrata?

Uporna ekonomska kriza bi mogla donijeti važne promjene u ustrojstvu Evropske unije. Mnogi su mišljenja da će se uspostaviti svojevrsna "Evropa u dvije brzine", što bi, bez sumnje, moglo ostaviti posljedice i na tok procesa pristupanja država regiona Zapadnog Balkana Briselu.

Dovoljan je pogled na grupni foto evropskih lidera da se vidi da Uniju već sada sačinjava znatan broj država. Nekada, gotovo po pravilu, je komplikovano i teško svih 27 država usaglasiti oko jedne jedinstvene odluke i stava. A sa Zapadnim Balkanom u noj, Unija će činiti 35-36 država, što je još šire društvo, kojem će biti još teže da se usaglasi.

Da li će Evropa, u trenutku kada region bude tik pred njenim vratima, promijeniti pravila igre, ostavljajući nas u nekoj vrsti "druge lige"? Prema političkim analitičarima, to nije pravo poredjenje, jer već sada nisu sve članice Unije ujedno i članice svih asocijacija kakve u njoj postoje- od eurozone do Šengena.

"Ali ako govorimo o 17 država eurozone, koje su stvorile zasebno društvo, ostavljajući ostale izvan, ni tada ne mislim da tih 17 članica imaju namjeru da zadrže takvo stanje. To nije ni politički ni zakonski opravdano da svi ostali budu tek-ostali", kaže Janis Emanulidis iz Centra za evropske političke studije u Briselu.

Pitanje je: da li će ovi ostali moći, ako to još uvijek budu htjeli, pridružiti se odabranom društvu, napuštajući "drugu ligu"?

"Riječ je o strateškom interesu, vjerujući da će eurozona preboljeti svoje unutrašnje probleme, interes je da bude otvorena za ostale članice Unije i ne zatvara vrata pred njima. To je strateški interes za sve, pa i za sadašnje članice eurozone, jer bi to podvuklo povjerenje, pokazalo da se države žele pridružiti euru", smatra Emanulidis.

Da li ima mjesta za zabrinutost regiona zbog ovakvog razvoja zbivanja? Svakako treba još neko vrijeme čekati i vidjeti kako će se završiti evropska borba za euro i samu Uniju. To će odrediti i težinu integracijskog procesa, ali, sa druge strane, i atraktivnost same integracije za nas izvana.

XS
SM
MD
LG