Evropska unija je uznemirena posljednjim dešavanjima u Ukrajini - zbivanja protekle noci u gradu Debaljcevo na istoku Ukrajine su jasno kršenje potpisanog sporazuma u Minsku, izjavila je danas na neformalnom skupu evropskih ministara odbrane u Rigi visoka predstavnica EU, Federika Mogerini.
Ona podsjeća da ne samo EU već i cijela medjunarodna zajednica, uz juče usvojenu rezoluciju Savjeta bezbjednosti, stoji iza pune primjene sporazuma iz Minska. U isto vrijeme, generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, sa istog mjesta još jednom poziva Rusiju da povuče teško naoružanje i trupe i uzme konstruktivnu ulogu u rješavanju ukrajinske krize.
Evropska unija, njen vrh, je zaprepašten intenzitetom borbi i nepriteljstava nakon proglašenog primirja na istoku Ukrajine. Za to optužuje separatiste, obilato potpomognute ruskom tehnikom, orudjem i trupama, koji, u dogovoru sa Moskvom, zaokružuju plan osvojenih teritorija. Nakon što su pomno pretili šta se dešava proteklih sati na tom području, zvaničnici Unije, okupljeni na neformalnom skupu ministara odbrane kažu...
"Zbivanja protekle noci u gradu Debaljcevo na istoku Ukrajine su jasno kršenje potpisanog sporazuma u Minsku. Ne samo EU već i cijela medjunarodna zajednica, uz juče usvojenu rezoluciju Savjeta bezbjednosti, stoji iza pune primjene sporazuma iz Minska. Donjećemo neke odluke koje se tiču naše zajedničke bezbjednosne situacije", poručuje visoka predstavnica EU, Federica Mogerini.
"Insistiram da Rusija povuče sve svoje snage iz istočne Ukrajine, prestane sa podrškom separatistima i da poštuje sporazum iz Minska. Tražim, takodje, da iskoristi svoj uticaj na separatiste da ih natjera da poštuju prekid vatre", navodi Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO.
Prvi čovjek NATO dodaje da poštuje stav Savjeta bezvbjednosti koji poziva sve strane da poštuju sporazum postignut u Minsku ... sa druge strane, vojni savet se užurbano prirema za najgori scenario - prelivanje krize preko ukrajinskih granica, na teritoriju NATO članica.
U tom cilju je formirano šest novigh štabova na istoku Evrope, koji bi trebali koordinirati rasporedjivane novouspostavljenih snaga za brzo djelovanje, tamo gdje bi to bilo potrebno. Evropljani, sa svoje strane, danas nemaju novi set sankcij Rusiji, što ne znači da ga, ukoliko to procjene potrebnim, neće imati sutra. U svakom slučaju, naglašavajući da nema vojnog rješenja krize, oni su još uvijek jedinstveni oko toga da trenutna kominikacija sa Rusijom može biti samo preko sankcija, koliko efikasno, drugo je pitanje...