Linkovi

Izazovi za EU u protekloj godini

  • Elvir Bucalo

Brisel, Belgija

Brisel, Belgija

Protekle se godine Evropska unija borila sa ekonomskom krizom, od bankrota spašavala Grčku i Irsku, ali je, pored toga, uspjela formirati i svoje spoljno-političko tijelo, kao i dati pozitivne signale Zapadnom Balkanu. Započeo je, tako, rad na izradi prvog bloka pitanja za Srbiju i njen kandidatski status, Crna Gora je taj status i zvanično dobila, a BiH se konačno priključila ostatku Balkana, na bijeloj šengenskoj listi.

Kada je riječ o Uniji, nju je godine iza nas potresala finansijska kriza, koja je opasno pretila samim temeljima zajedničke valute i Unije. Počelo je od Grčke, čiji je budžetski deficit, što će reći prekomjerno vladino trošenje, dugo skrivan od zvaničnog Brisela, izašao na vidjelo u svoj svojoj veličini - gotovo 14 posto bruto-naciopnalnog dohotka gutala je vlada u Atini za svoje funkcionisanje, dok je granica dozvoljenog tek tri posto.

Reagovali su u Briselu, zajedno sa Medjunarodnim monetarnim fondom, sačinili fond jednokratne pomoći, ali, kažu kritičari, ne dovoljno brzo i žustro, dajući Grcima šansu da odugovlače sa mjerama štednje... Nije trebalo dugo čekati - tržište novca je reagovalo visokim kamatama na posudbu novca ne samo Grčkoj, već i potencijalnim kandidatima za bankrot: Španiji, Portugalu, Italiji, što je ukazalo - sam novac nije rješenje.

Jasno, krizu plaćaju oni koji za nju nisu krivi- obični ljudi, radnici, kojima ostaju samo protesti..

Sukob policije i demonstranata u Atini 15. decembra 2010.

Sukob policije i demonstranata u Atini 15. decembra 2010.

A krajem novembra se Grčoj u traženju evropske pomoći pridružila Irska, koja je od Brisela i Medjunarodnog monetarnog fonda tražila oko 90 milijardi eura za konsolidaciju bankarskog sektora - zauzvrat, uz novac, dobila je i oštre mjere štednje koje, pored ostalog, kao i u grčkom slučaju, podrazumjevaju nove poreze, gašenje socijalnih fondova, što opet predstavlja višesturuke udare na najslabije kategorije stanovništva...medjutim, u vrijeme krize vlada se bavi tek pukim preživljavanjem, a socijalne probleme gura u stranu.

Po strani od ekonomske i finansijske krize protekle godine se radjao i evropski servis za vanjske poslove, služba u službi visoke predstavnice EU, Ketrin Ešton. Biće to najveće diplomatsko tijelo na planeti sa hiljadama službenika, stotinama političkih analitičara i sigurnosnih eksperata, kriznim štabovima i obavještajnim centrima...

Ideja je jednostavna - od početka ove, 2011. godine, Evropski servis za vanjske poslove bi trebalo i na diplomatskom planu da gradi sliku evropskog džina, za sada dokazanog na globalnom polju ekonomije...Biće tu, kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana novih-starih lica, poput slovačkog diplomate, Miroslava Lajčaka, kojeg je engleska baronesa postavila za direktora za Zapadni Balkan...

Evropska unija i Zapadni Balkan

A kada je riječ o regionu, njegovo stanje je najbolje opisala Komisija u redovnom godišnjem izvještaju - tako je, u slučaju Srbije, krenuo proces briselskih pitanja i beogradskih odgovora, proces koji bi se mogao okončatisticanjem kandidatskog statusa do kraja 2011...

Evropljani su prepoznali da je Srbija protekle godine dosta činila - posebno na dobrosusjedskim odnosima sa Hrvatskom i BiH, medjutim, očekuje se tek ozbiljan dijalog sa Prištinom oko otvorenih pitanja, važnih za svakodnevni život gradjana. Uz to, nezaobilazno je uspješno zaključiti i saradnju sa Haškim sudom, bez koje neće biti nastavka integracijskog procesa, upozoreno je sa više evropskih strana...

Crna Gora je 2010. dobila status kandidata.

Crna Gora je 2010. dobila status kandidata.

"Srbija je u stanju da ispuni zahtjeve Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju I nastavlja saradnju sa Haškim sudom. Ta saradnja će i dalje da bude od ključne važnosti za članstvo zemlje u EU", podsetio je komesar za proširenje Štefan File.

Evropski su lideri na decembarskom samitu potvrdili preporuku Komisije za Crnu Goru - postala je zemlja kandidat, sa još uvijek otvorenim datumom početka završnih pregovora...Crnoj Gori se, jednostavno, ostavlja još vremena da osnaži institucije, ali i parlamentarnu kontrolu vlasti - ukazuje se tako da iako postoje pravni I institucionalni temelji, demokratske institucije ne rade dovoljno dobro, niti je zadovoljavajuća impementacija donijetih zakona...

I konačno, odlukom ministara unutrašnjih poslova EU, BiH i Albanija su dobile zeleno svjetlo da se pridruže bijeloj šengenskoj listi i njihovi gradjani od 15. decembra slobodno putuju Evropom...

A šta očekivati od 2011-te? Da bude nešto lakša od minule godine, da popusti ekonomska kriza, otvore se perspektive i izgubi na snazi osjećaj kakav vlada medju ne malim brojem Evropljana da je posljednje što im sada treba, proiširenje društva unutar Unije...vrata će se kako-tako, otvoriti još za Hrvatsku, moguće 2012. a svi ostali sa Zapadnog Balkana će morati svojski raditi na sebi i reformama, kako bi dokazali da im je mjesto sa druge strane
evropske granice...





XS
SM
MD
LG