I dalje najvše ih je iz Srbije i Makedonije, dok su im se ozbiljno približile Bosna i Hercegovina i Albanija. Njemačka, koja je pod najvećim pritikskom, najavila ozbiljno skraćenje azilantske procedure, a svi zajedno ističu neophodnost uspostave mehanizma koji bi, kao posljednja mjera, privremeno van snage stavio bezvizni režim.
Izgleda da su u pravu bili skeptični medju evropskim članicama koji su, u vrijeme davanja bezviznog režima državama Zapadnog Balkana, upozoravali da je nephodno što prije imati i zaštitni mehanizam koji bi, u slučaju ozbiljnog kršenja bezviznog režima, zaštitio evropske članice. 14 hiljada lažnih azilanata iz pravca Zapadnog Balkana samo tokom posljednjih osam mjeseci, što je za čak 60 posto više nego za cijelu prošlu godinu, više je nego dovoljan razlog za brigu:
"Važno je da se uspostavi mehanizam suspenzija, koji bi bio posljednja mjera", saopštila je austrijska ministarka unutrašnjih poslova, Johana Mikl-Lejtner.
"Ovi ljudi nisu politički progonjeni u svojim zemljama. Procenat odobrenhi zahtjeva za azil je gotovo jednak nuli. Ostaju u Njemackoj samo ako nisu u stanju da putuju. Jasno je da oni koji nemaju pravo na azil, moraju da se vrate kući što je brže moguće", poručio je zamjenik ministra unutrašnjih poslova Njemačke, Ole Šreder.
"Broj zahtjeva za azil sa Zapadnog Balkana je od prošle godine povećan za 75 posto. To je zaista mnogo i mnoge države su zbog toga zabrinute. Vrijeme je da se balkanske države ozbiljno pozabave ovom situacijom, o tome smo često razgovarali ali, očito, moramo još više osnažiti saradnju", naglasila je komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrom:
Njemačka je tokom sastanka u Luksemburgu najavila da će države regiona staviti na list "sigurnih zemalja" što će značiti i znatno kraće procedure za obradu zahtjeva i još manju mogućnost za sticanje statusa azilanta. Danas u Nemačkoj azilantska procedura može da traje čak do 14 mjeseci. Za očekivati je da je uspostava mehanizma suspenzije bezviznog režima danas bliža stvarnosti nego juče, a o tome će se razgovori sa kolegama iz regiona nastaviti u Tirani za deset dana.
Izgleda da su u pravu bili skeptični medju evropskim članicama koji su, u vrijeme davanja bezviznog režima državama Zapadnog Balkana, upozoravali da je nephodno što prije imati i zaštitni mehanizam koji bi, u slučaju ozbiljnog kršenja bezviznog režima, zaštitio evropske članice. 14 hiljada lažnih azilanata iz pravca Zapadnog Balkana samo tokom posljednjih osam mjeseci, što je za čak 60 posto više nego za cijelu prošlu godinu, više je nego dovoljan razlog za brigu:
"Važno je da se uspostavi mehanizam suspenzija, koji bi bio posljednja mjera", saopštila je austrijska ministarka unutrašnjih poslova, Johana Mikl-Lejtner.
"Ovi ljudi nisu politički progonjeni u svojim zemljama. Procenat odobrenhi zahtjeva za azil je gotovo jednak nuli. Ostaju u Njemackoj samo ako nisu u stanju da putuju. Jasno je da oni koji nemaju pravo na azil, moraju da se vrate kući što je brže moguće", poručio je zamjenik ministra unutrašnjih poslova Njemačke, Ole Šreder.
"Broj zahtjeva za azil sa Zapadnog Balkana je od prošle godine povećan za 75 posto. To je zaista mnogo i mnoge države su zbog toga zabrinute. Vrijeme je da se balkanske države ozbiljno pozabave ovom situacijom, o tome smo često razgovarali ali, očito, moramo još više osnažiti saradnju", naglasila je komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrom:
Njemačka je tokom sastanka u Luksemburgu najavila da će države regiona staviti na list "sigurnih zemalja" što će značiti i znatno kraće procedure za obradu zahtjeva i još manju mogućnost za sticanje statusa azilanta. Danas u Nemačkoj azilantska procedura može da traje čak do 14 mjeseci. Za očekivati je da je uspostava mehanizma suspenzije bezviznog režima danas bliža stvarnosti nego juče, a o tome će se razgovori sa kolegama iz regiona nastaviti u Tirani za deset dana.