Linkovi

EU protiv preterane urbanizacije

  • Elvir Bucalo

EU protiv preterane urbanizacije

EU protiv preterane urbanizacije

Urbanizacija tla, njegovo pokrivanje cestama, nastambama, objektima koji onemogućavaju slobodan protok materija, simbol je urbanizacije koja svakodnevno odnopsi stotine hiljada hektara zemljišta, nanoseći štetu prirodnoj cirkulaciji materija. Pred Dan Zemlje, koji će se obilježiti ovoga vikenda, primjer pokušaja vraćanja prirodnih funkcija našem okolišu dolazi sa područja Evropske unije, gdje se, za sada sporadično, bore protiv negativnih efekata urbanizacije koja svakog dana proguta oko 250 hektara kvalitetnog zemljišta.

Poroznost tla je jedna od osnovnih i ključnih funkcija održive prirodne sredine - odražava se to direktno na svakodnevni život, poput lokalne proizvodnje hrane, regulisanja protoka vode, prevencije poplava, što sve igra ulogu u deklariranoj borbi protiv klimatskih promjena.

Stihijska gradnja guta zemljište, a često neupoterbljive gradjevine poput često napuštenih starih skladišta su gotovo nezaobilazan dio eksplozije urbanizacije od sela do gradova. Sve to traži konkretne mjere koje bi barem ublažile negativne efekte. Iz Brisela poručuju - mjere na nacionalnom ali i evropskom nivou. A počinjemo sa osnovnom ljudskom potrebom - da imamo krov nad glavom i cestu kojom ćemo se kretati.

"Očvršćenje tla, njegova urbanizacija, nastaje tako što tlo pokrijemo nepropusnim materijalom kao što je asfalt ili cement. To je za nas neophodno jer nam treba stabilnost zgrada i puteva, ali time gubimo različte funkcije tla, prije svih, njegovu propusnost", kaže projekt menadžer pri Austrijskoj agenciji za zaštitu okoliša, Gundula Prokop.

"U stvari, tlo ima više funkcija - ne samo za poljoprivredu, već i za regulisanje protoka vode, pomaže prevenciji poplava. Pomaže nam da se borimo i protiv klimatskih promjena, jer apsorbuje velike količine ugljika. Tlo je podrška bio-različitosti", navodi ekspert Instituta za životnu sredinu, Parma, Italija, Ćiro Gardi.

"Ako tlo očvrsne, voda ne može kroz njega da prolazi i u gusto naseljenim područjima to često izaziva zagušenje vodenog sistema", ističe Gundula Prokop.

"Mislim da u posljednjih 16 godina imamo situaciju gdje svakog dana oko 250 hektara zemlje je nepovretno izgubljeno. U toku jedne godine, to je površina jednaka površini grada Berlina", kaže Gardi.

Šta činiti? Na primjeru Beča, koji rapidno raste, mogli bi se potražiti i neki od odgovora.

"Jedan od najvećih izazova za Beč je da raste veoma brzo, oko 20 hiljada novih žitelja svake godine.To znači da prije svega moramo da uspostavimo prostor za gradnju unutar grada, ili uz željezničke stanice, jer tu već postoji infrastruktura...kada je riječ o zemljištu, bar 10 posto zeljišta mora biti oslobodjeno pokrova, kako bi tuda prolazila voda i čistila se na tom putu. Na primjeru centralne željezničke stanice, imamo priliku da gradimo školu, nove stambene jedinice, prostor za urede...u stvari, ovo je dio novog grada veoma povezanog sa postojećim gradskim dijelom", primećuje Kurt Hofšteter iz Odjela za gradski razvoj i planiranje grada Beča.

"U našoj opštini imamo lijepe kuće gdje gotovo sve imaju parkirni prostor ispred", zamjenik gradonačelnika za planiranje, opštine Skarbik u Briselu - Sesil Jodonj.

A taj prostor je, po pravilu dodatno zatvoren za disanje zemljišta pa u opštini prave plan da ožive vegetaciju i postave jasnu liniju izmedju javnog i privatnog prostora.

Iako se članice EU još uvijek nisu uspjele dogovoriti oko zajedničke politike protiv pretjerane urbanizacije i uništenja tla, zajedničko im je da ovaj problem zadaje glavobolju svima. Zajednički pristup bi pomogao zaustavljanju ili bar ublažavanju ovog procesa, te angažovanju da neiskorišteno zemljište dobije što prirodniji izgled i funkciju, zbog nas ali i generacija koje dolaze.

XS
SM
MD
LG